Artemida je božicaMjeseca te je stogaApolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božicazvijeri ilova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzusmrt, ali spašava ih također kad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženunimfama te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom ukosi te sjelenjom kožom oko ramena. Posvećeni su jojlovački psi i sva zvjerad.
Artemida je gospodarica zvijeri, božica divljači i lova, koju pjesnici, mitografi i likovni umjetnici redovno predočuju kao lijepu djevojku naoružanu lukom i strijelama, praćenukošutom, katkadveprom ipsom. Često je odjevena u kratku suknju, bosonoga je i ustreljačkoj pozi.Homer ju je uIlijadi prikazao djevojačkog izgleda.
Najstariji primjeri Artemide u grčkoj arhajskoj umjetnosti prikazuju je kaoPotnia Theron - božicu zvijeri - krilatu božicu koja držileoparda ijelena u rukama, a katkad leoparda ilava.
U klasičnoj je grčkoj umjetnosti prikazivana kao tamnoputa lovkinja odjevena u djevojačku kratku suknju, s lovačkim čizmama,srebrnim lukom i strijelama te magičnim tobolcem. Često je prikazivana u streljačkome stavu, zajedno sapsom ilijelenom. Katkad je luk i strijele zamjenjivalo ikoplje. Kao boginja djevojaka držala je iliru, a kao boginja svjetla par zapaljenih baklji.
Artemida je nekoć predočavana i kao neka tuđa boginja kojoj su prinosililjudske žrtve, a predstavljala je bolest,smrt i zlo. Budući da sulov irat bili povezani, u nekim je krajevima postala boginja rata. USparti su joj navodno prinosili ljudske žrtve, a poslije su pred njezinimkipom šibali spartanske mladiće da bi ih pripremili na patnje koje ih čekaju u ratu.
Osobito je štovana uArkadiji, a najpoznatiji je hram uEfezu - Artemision - remek-djelo grčkearhitekture i skulpture. Također je bila posebno štovana uSparti.
Čuvši to, razgnjeve se pa poviču: "Velika je Artemida efeška!"
Mlade suAtenjanke u dobi od pet do deset godina bile slane u Artemidino svetište u Brauronu da bi služile božici jednu godinu. Za to su vrijeme bile znane kaoarktoi, odnosni medvjedići. Mit objašanjava da je jedanmedvjed navikao redovno posjećivati taj grad te da su ga ljudi hranili i pripitomili. Jednog je dana medvjed ubio djevojčicu, a njezina su braća ubila medvjeda što je razbjesnilo Artemidu koja je zahtijevala da se djevojčice ponašaju kao medvjedi da bi nadoknadile njegovu smrt.
U mnogim su dijelovimaGrčke mlade žene posvećivaleigračke, lutkice i uvojke svojekose Artemidi prije braka.
Kad je boginjaHera saznala daLeta nosi djecu njena mužaZeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonilazmijaPiton s glavomzmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreniotokDel koji je plutao navodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okruženlabudovima. Kad je kročila na nj, dvije sustijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sinaApolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dnooceana da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.
Hera je otelaIlitiju, božicu rađanja, da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu odjantara dugačku osam metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brataApolona te je postala božica porođaja.
Druga inačica priče govori da ih je rodila u gaju Ortigiji uEfezu, a u njegovoj su blizini Grci podigli hram Artemidi koji je postao jedan odsedam svjetskih čuda.
Kad je imala tri godine, Artemida je upitala svoga ocaZeusa kojem je sjedila na koljenu da joj ispuni nekoliko želja. Tražila je da se nikad ne uda, da ima lovačkepse,jelene koji će joj voditi kočiju inimfe kao družice u lovu koje su ostale djevice. Kad bi se zasitila lova, otišla bi svome bratuApolonu uDelfe i ondje plesala sHaritama ili pjevala sMuzama.
Jednom se Artemida kupala gola u šumi kad jetebanski princ i lovacAkteon naišao na nju. On je zastao i buljio, zadivljen njenom očaravajućom ljepotom. Slučajno je stao na grančicu te ga je Artemida opazila. Bila je ogorčena te je bacila magičnu vodu na njegovo čelo koja ga je pretvorila ujelena, a njegovi su ga vlastiti lovačkipsi ubili.
Druga inačica priče govori da se Akteon hvalio da je bolji lovac od nje te ga je ona pretvorila u jelena kojeg su razderali njegovi vlastiti psi. I jedna priča uAdonisu govori da se hvalio da je bolji lovac od Artemide pa je ona poslalavepra na nj.
Artemida je ubijala bilo koju svoju družicu koja je izgubila djevičanstvo, primjerice - Meru iKalistu. Kalisto je izgubila svoje djevičanstvo saZeusom koji je ili došao prerušen kaoApolon ili kao sama Artemida. Kad je to doznala, bijesna ju je Artemida pretvorila umedvjeda. Kalistin sinArkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali zaustavio ga je ili Zeus ili Artemida te su ih oboje postavili na nebo kaozviježđa -Veliki medvjed iMali medvjed.
Artemida je kaznilaAgamemnona zato što je ubio svetu košutu u svetom gaju te zato što se hvalio da je bolji lovac od nje. Na putu zaTroju da bi sudjelovao uTrojanskom ratu, Agamemnonovi su brodovi iznenada stali jer je Artemida zaustavila vjetar. VračKalhant prorekao je da će zaustaviti Artemidu jedino ako joj žrtvujuIfigeniju, Agamemnonovu kćer. U nekim je inačicama priče on to i učinio, a u drugim je pak umjesto nje žrtvovaokošutu, a Ifigenija je odvedena na Krim da priprema druge za žrtvu Artemidi. O tome pišeEuripid u svojim djelimaIfigenija među Taurijcima iIfigenija na Aulidi.
Artemidin je bratApolon bio bog zaštitnikTroje, a i sama je Artemida bila vrhovno božanstvo uMaloj Aziji tako da je favorizirala Trojance za vrijemeTrojanskog rata.
Na nju se ljutilaHera zato što se zalagala za Trojance te ju je pogodila uuši vlastitim tobolcem, tako da su njezine strijele ispale. Artemida je plačući otrčalaZeusu, aLeta je pokupila strijele koje su ispale iz tobolca.
Ot i Efijalt, Aloidi,divovi, bacila suAresa u lance i stavila ga ubrončanu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci. Prekrasna je Eribeja, pomajka dvaju divova, reklaHermesu što su učinili te ga je on spasio, a Artemida je prevarila Aloide rekavši da će se udati za Ota, a to je Efijalta učinilo ljubomornim. Počeli su se svađati, a Artemida se pretvorila ubijelukošutu i stala između njih. Divovi, ujedno i strastveni lovci, bacili su na njukoplja i tako zapravo ubili jedan drugoga.
Nioba je bilatebanska kraljica i Amfionova žena koja se hvalisala nadLetom jer je imala četrnaestero djece (Niobide) - sedam dječaka i sedam djevojčica, dok je Leta imala samo dvoje - Artemidu iApolona. Apolon joj je ubio sinove dok su treniraliatletiku, a Artemida je ubila njezine kćeri otrovnim strijelama, kao i Apolon. U nekim je inačicama priče poneki potomak spašen. Amfion se, vidjevši mrtve sinove, prema nekim legendama ubio, a prema drugima ubio ga je Apolon nakon što je bjesnio i pokušavao se osvetiti. Shrvana je Nioba otišla uMalu Aziju gdje se plačući pretvorila ukamen, a njezine su suze stvorilerijekuAhel.Zeus je pretvorio sveTebance u kamen te nitko nije mogao pokopati Niobu, a na posljetku su je devetoga dana pokopalibogovi.
KraljEnej jednom je zaboravio prinijeti žrtvu Artemidi te je ona poslala ogromnogvepra u njegovu zemlju koji je ubijao ljude i uništavao ljetinu. Na posljetku su se udružili svi kalidonski junaci na čelu s Meleagrom,Enejovim sinom, da bi ga ubili.
Osim ubojstava, Artemida je brojne ljude i spasila, a moglo ju se umilostiviti isprikom ili prinošenjem žrtve. Od njezina se gnjeva spasioHeraklo koji je ulovio njezinu omiljenukirinejskukošutu.
Nije poznato kad je i na kojemisejskom lokalitetu pronađenabrončana glava boginje Artemide. Ona se nalazila u jednoj kući naVisu i vjerojatno je bila dijelom zbirke viške obitelji Dojmi. 1950-ih donesena je usplitski Arheološki muzej gdje je nad njom započeta dugotrajna konzervacija i znanstvena obrada. Pripadala je brončanoj skulpturi veličine između 150 i 160 cm. Glava prikazuje mladuženu idealizirana izgleda. Lice bez bora odaje smirenost i sklad unutarnjih raspoloženja.Oči su krupne i obložene svijetlim listićem (olovo), što daje snažan koloristički kontrast u odnosu na zelenkastu patinu bronce. Oko očiju je plastika djevojačkih podočnjaka,usta su mala.Kosa je valovita, prikazana prirodno, tako da se pojedini pramenovi čak međusobno isprepliću. Kosa je razdijeljena po sredini, te na zatiljku začešljana u punđu, ostavljajući uši slobodnima. Nešto iznad čela, na tjemenu, nalazi se dijadema na kojoj je urezan vitičasti ukras. Vrat je nepravilno odlomljen od tijela. Izraz lica i oblik glave skulpturalni su elementi koji se temelje na Praksitelovoj tradiciji. Ona je grčki originalni rad rađen krajem 4. ili početkom 3. st. pr. Kr. Sam kult Artemide u Issi je dobroarheološki posvjedočen.
.jpg)
%2c_Giove_e_Callisto_-ca._1740-1750-.jpg)
