Anno Mundi (latinski: "[u] godini svijeta"), skraćenoAM iliA.M., naziv jekalendarske ere koja godine broji od nastanka svijeta poBibliji.
Godine uhebrejskom kalendaru broje se od godine Postanka. Sustav koji se danas koristi usvojen je negdje prije 3925. AM (165.po. Kr.) i počiva na proračunu u djeluSeder Olam Rabbah rabinaYose Ben Halafte oko 160. po. Kr.[1] Po njegovom proračunu,Adam i Eva stvoreni su u godini 3761. pr. Kr.[2] Hebrejska godina koja se proteže u 2021. – 2022. je 5782. AM po hebrejskom kalendaru.
Godine svijeta rabili su i ranokršćanski kroničari. Rana crkva uAntiohiji je smatrala da je svijet stvoren 6 000 godina prije Isusovog rođenja[3]KronikoniEuzebija iJeronima su Postanak datirali na godinu 5199.pr. n. e.[4][5] Ranija izdanjaRimske martirologije zaBožić su rabili tu godinu, kao i irskiAnali Četiri Učitelja.[6]
Ovome ubizantskom kalendaru odgovaraEtos Kosmu, koji Postanak datira na 1. rujna 5509. pr. Kr. Ovi "veći" brojevi dobiveni su na osnoviSeptuaginte, starog grčkog prijevoda hebrejske biblije.
Srednjovjekovni povjesničar prečasniBede (8. st.) datirao je Postanak na 18. ožujka 3952. pr. Kr. Anglo-irski prelatJames Ussher (1654.) je datirao nastanak svijeta na 23. listopada 4004. pr. Kr. prema julijanskom kalendaru, što bi odgovaralo 21. rujna 4004. pr. Kr. po gregorijanskom. Ovaj nadnevak je u zapadnom svijetu bio prihvaćen do 19. stoljeća.
Ovome je srodnamasonskaAnno Lucis ("[u] godini Svjetlosti"), era koja dodaje 4 000 godina na godinu nove ere.[7] Ovi "manji" brojevi dobivani su na osnovi latinskeVulgate i novijegmazoretskog teksta hebrejske biblije.[8]
Kratica AM može se odnositi i naAnno Martyrum, "godinu mučenika" izkoptskog kalendara koja broji godine od 284. – 5. po. Kr.