Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Anemija

Izvor: Wikipedija

Anemija je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinomhemoglobina (proteina koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).[1]

Kao posljedica toga je smanjena sposobnostkrvi da prenosikisik dotkiva, zbog čega se razvija tkivna hipoksija.[2] Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva iorgana.

Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi (hemoragija), prekomjerno uništenje crvenih krvnih stanica (hemoliza) ili nedostatna proizvodnja crvenih krvnih stanica (nedostatnaeritropoeza).

Klasifikacija

[uredi |uredi kôd]

Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane širokim spektrom različitih vrsta uzroka.

Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice (MCV parametru) na:

  • mikrocitne (smanjen volumen),MCV < 80 fL
  • normocitne (normalan volumen), MCV 80 - 95 fL
  • makrocitne ili megaloblastične (povećan volumen), MCV > 95 fL

Anemije se kalsificiraju i prema patogenetskom mehanizmu:

Sideropenična anemija

Dvije najčešće anemije su:sideropenična anemija (nastala zbog nedostatkaželjeza) ianemija kronične bolesti (javlja se zajedno s određenim bolestima, zaraznim i nezaraznim, malignim ili traumi)

Znaci i simptomi

[uredi |uredi kôd]

Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njenisimptomi mogu biti prilično nejasni i neprimijetni. Najčešće, pacijenti koji boluju od anemije, žale se na opći osjećaj slabosti i nelagode.Kratak dah se javlja u mnogo težim slučajevima. Vrlo teški oblik anemije dovodi do kompenzacijske reakcije pri kojoj sekrvni tlak zamjetno povećava, uzrokujućipalpitacije i znojenje; ovaj proces kod starijih ljudi može dovesti dozatajenja srca.

Palor (blijedakoža isluznice) se primjećuje samo u teškim slučajevima anemije, i stoga nije pouzdan simptom.

Dijagnoza

[uredi |uredi kôd]

Najčešći način dijagnosticiranja anemije je uz pomoć labaratorijske analizekompletne krvne slike (KKS). Za određivanje anemije i njenog uzroka korisni su različiti podaci dobiveni labaratorijskom analizom krvi, kao što su koncentracija hemoglobina ihematokrita, stanični indeksi (MCV - prosječni stanični volumen;MCHC - prosječna stanična koncentracija hemoglobina), brojretikulocita, serumskiferitin, razinaželjeza u krvi uz ukupnu sposobnost vezanja željeza (TIBC- engl. "total iron binding capacity"), razinavitamina B12 u krvi, razina folne kiseline u krvi, bilirbin i indirektni bilirubin, haptoglobin.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Gregg SG, Mazzeo RS, Budinger TF, Brooks GA. Acute anemia increases lactate production and decreases clearance during exercise. J Appl Physiol. 1989 Aug. 67(2):756-64
  2. Anemija - definicija, epidemiologija, patofiziologija, klinička slika, prognoza. Inačicaizvorne stranice arhivirana 20. studenoga 2013. Pristupljeno 30. siječnja 2013.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anemija&oldid=7008632"
Kategorije:
Skrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp