Zanimljivo je njegovo podrijetlo. Naime, bio je mađarski plemić, punog imena Albert Szent-Györgyi de Nagyrápolt. Njegova obitelj dobila je plemstvo 1608. godine, a bila je vezana uz posjed Nagyrápolt uTransilvaniji (danas na području Rumunjske). Počeo je studiratimedicinu na Sveučilištu u Budimpešti. Studij je prekinuo 1914. g., (Prvi svjetski rat) kako bi služio u vojsci kao bolničar. Godine 1916. pušten je iz vojske nakon što se ranio u ruku. Diplomirao je medicinu 1917. godine. Poslije rata počeo je svoju istraživačku karijeru u Pressburgu (mađarski: Pozsony, današnjaBratislava). Kada je grad u siječnju 1919. g. postao dioČehoslovačke napustio je grad zajedno s dijelom mađarske populacije. Nekoliko je puta mijenjao sveučilišta sljedećih nekoliko godina, da bi se skrasio na Sveučilištu uGroningenu gdje je svoj rad usmjerio nakemijustaničnog disanja. Zbog svog rada na izoliranju onoga što se tada zvalo "heksuronska kiselina" iz tkivanadbubrežne žlijezde dobio je doktorat naSveučilištu Cambridge 1927. godine.
Godine 1931. prihvatio je posao na Sveučilištu uSzegedu, gdje je sa svojim suradnikom (Joseph Svirbely) otkrio da je "heksauronska kiselina" koju je izolirao 1920-ih ustvarivitamin C (L-enantiomeraskorbinske kiseline) i opisao njenu anti-skorbutnu aktivnost. Pronašao ga je, između ostalog, u paprici. Vitamin C (askorbinska kiselina) postao je prvi vitamin koji se mogao umjetno sintetizirati.Za to vrijeme također je i otkriofumarnu kiselinu i ostale korake u procesu koji će kasnije postati poznat kaoKrebsov ciklus.
Kemijska struktura askorbinske kiseline, tj. vitamina C
Godine 1937. dobio je Nobelovu nagradu za svoja otkrića u vezi s procesima biološkog izgaranja s posebnim naglaskom na vitamin C i katalizu fumarne kiseline.
Godine 1938. počeo je rad nabiofizicimišića. Otkrio je da mišići sadržeaktin koji u kombinaciji sproteinommiozinom i izvorom energije (ATPom) kontrahira mišićna vlakna.
Nakon rata 1947. godine emigrirao je u SAD, gdje je nastavio svoj rad kao ravnatelj Instituta za istraživanje mišića u Woods Holeu; ondje je istraživao stanični rast i kancerogenezu. Napisao je velik broj znanstvenih radova i knjiga; najpoznatija jeLudi majmun (The Crazy Ape, 1970).
