Alabama [æləˈbæmə] - savezna država na jugoistokuSAD-a. Graniči s Tennessee-jem na sjeveru, Georgia-om na istoku, Floridom i Meksičkim zaljevom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ime Alabama potječe od indijanskog plemenaAlibamu, što u prijevodu znači"Tu stanujemo mi". Statut države je donesen1819. godine. Površina je oko 133.293 km2. Glavnigrad jeMontgomery, a najvećiBirmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorjaAppalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijekeTennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni uz obalu Meksičkog zaljeva nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimajušume. Najrazvijenije gospodarske grane su poljodjelstvo (pamuk,kukuruz,zob,šećerna trska,voće) istočarstvo (govedarstvo,ovčarstvo isvinjogojstvo). Nekoć je bila vodeća po proizvodnjipamuka. Bogata jerudnim ležištima (željezna ruda,ugljen) te je jako razvijenametalurgija, čijem su razvoju doprinijelehidrocentrale na rijekama Tennessee i Alabama.Od ostalih industrijskih grana ističu se: proizvodnja poljoprivrednih i drugih strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička,kemijska i drvna industrija, proizvodnja automobilskihguma,papira iceluloze. U Huntsvilleu se nalazi svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Što se prometa tiče, osim željezničkih pruga icesta, zapromet je važna i razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja sMeksičkim zaljevom. Glavna morskaluka je grad Mobile u kojem postoje tragovi nastambi stari čak 8000 godina. U rano doba na prostoru Alabame su živjela indijanska plemena Creek i Choctaw na jugu, te Cherokee i Chickasaw na sjeveru. Prvi kolonijalisti su bili Španjolci (P. de Narvaez 1528; H. de Sotto 1540.), potom Francuzi koji su podignuli i prva stalna naselja - Port Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja 17. stoljeća Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja je 1783. ustupa dijelom Španjolskoj a dijelom SAD-u. Američka Alabama je u početku bila u sklopu područja Mississippija. Početkom 19. stoljeća SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno su se indijanska plemena povukla, a na njihovo su se područje naselili bijelci. 1817. godine osnovano je Područje Alabama koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinom glavnom gradu Montgomeryju 4. veljače 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata Alabama je ponovno uključena u SAD 1868. godine. Isprva segospodarstvo Alabame temeljilo na plantažamapamuka, a od 1880-ih počinje razvojindustrije. Nakon 2. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955. – 1956. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery).
Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prviIndijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Europljana na sjeveru su živjeliCherokee iChickasaw Indijanci, a na juguChoctaw iCreek Indijanci.
1519. španjolski istraživačAlonso Alvarez stiže u „Mobile Bay“.1541. dolaziHernando de Soto, također španjolski istraživač, sApalača u Alabamu.1699. stižu prviFrancuzi s južne strane i stvaraju prvu koloniju a1702. gradFort Louis, koji do1722. ostaje glavni grad francuske kolonijeLouisiana. Godine1711. osnovan je gradMobile.
1763.Englezi osvajaju Alabamu a1779.Španjolci južni dio Alabame. Godine1798. je Alabama, s iznimkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španjolskoj Floridi, dioMississippi Teritorija. Nakon rataSeminola u godini1813. postaje iMobile dio tog teritorija. Četiri godina kasnije godine1817.Mississippi postajesavezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorija se naziva „Alabama Territory“.14. prosinca1819. Alabama konačno postaje 22.savezna državaSADa.
Prema procjenama američkog ureda za popis stanovništva, Alabama je u 2013. imala 4.822.023 stanovnika, čime je postala 23. država SAD-a po broju stanovnika. Ova brojka pokazuje rast od 0,9% u odnosu na popis iz 2010.
Od ukupnog broja stanovništva 51,5% čine žene, a preostalih 48,5% muškarci. Gotovo 70% stanovništva se izjasnilo bijelcima (4% Latinoamerikanci, 66% Europeidi), 27% čine Afroamerikanci, dok preostalih 3% čine Indijanci, Azijci i ostali koji se identificiraju s dvije ili više rasa.
Što se tiče religije, 63% stanovnika Alabame se izjasnilo religioznima, što odskače od američkog prosjeka od 49%. Od navedenih 63%, 37% suBaptisti, 9% suMetodisti, dok na preostale kršćanske vjeroispovijesti otpada 16,6%. Ostali koji se izjašnjavaju kao Židovi, Muslimani ili pripadnici istočnjačkih religija čine 0,4%.
