| Akasztó | |
|---|---|
| Država |  Mađarska |
| Regija | Južni Alföld |
| Županija | Bačko-kiškunska |
| Mikroregija | Kireška mikroregija |
| Površina | |
| • Ukupna | 64,88 km2 |
| Koordinate | 46°41′28″N19°12′19″E / 46.69106°N 19.2052°E /46.69106; 19.2052 |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 3385 (2008.) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6221 |
| Pozivni broj | 78 |
 | |
  Akasztó Akasztó na zemljovidu Mađarske | |
Akasztó je selo u središnjojMađarskoj.
Zauzima površinu od 64,88 km četvornih.
Nalazi se u regijiJužni Alföld, na 46°41'28" sjeverne zemljopisne širine i 19°12'19" istočne zemljopisne dužine, na sjevernom rubu pokrajineMale Kumanije. Značajnije naselje u blizini jeKireš (mađ.Kiskőrös) koje je udaljeno 10 km.
Na nekoliko mjesta ga okruživanacionalni parknacionalni park Kiskunság (mađ.Kiskunsági Nemzeti Park).
Upravno pripadakireškoj mikroregiji uBačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6221.
Izdvajanjem predjelaPusztaszentimre iz mjestaSoltszentimre 1919. je nastalo samostalno selo Akasztó.[1]
Prema mjesnim pričama, selo je dobilo ime prema mađarskoj riječiakasztani koja značivješati, objesiti. Taj kraj je poznat po svojim blatnjavim putevima po kojima bi kotači na kočijamavisjeli. Druge hipoteze tvrde da je ime dobio po čestom izvršavanju kaznavješanjem ljudi.
U povijesnim ispravama ga se prvi put spominje1278. kaoAkazthow. Bio je središtem kraljevskih poreznika. Za vrijemeturskih osvajanja po Europi je izgubio velik dio svog stanovništva.
Početkom 17. stoljeća, 1700-ih su seslovački poljodjelci naselili u ovom kraju.
U Akasztu živi 3519 stanovnika (2002.).Mađari su većina.Roma je 0,7%,Rumunja je 0,1% te ostalih. Rimokatolika je 82%, luterana je 4,9%, kalvinista je 2%, grkokatolika 0,1% te ostalih.
