Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

ADGB škola trgovačke unije

Koordinate:52°42′0″N13°32′0″E / 52.70000°N 13.53333°E /52.70000; 13.53333
Izvor: Wikipedija
Bauhaus i pripadajuća mjesta u Weimaru, Dessau i Bernau
Svjetska baština –UNESCO
}}
DržavaNjemačka
Godina uvrštenja1996.(20. zasjedanje) Prošireno 2017.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:729
Koordinate52°42′0″N13°32′0″E / 52.70000°N 13.53333°E /52.70000; 13.53333
ADGB škola na zemljovidu Njemačke
ADGB škola
ADGB škola
Lokacija Bernau bei Berlina u Njemačkoj

ADGB škola trgovačke unije (njemački:Bundesschule des Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes (ADGB)) je kompleks obrazovnih i upravnih zgrada izgrađenih za „Njemačko udruženje trgovačke unije” (Allgemeinen Deutschen Gewerkschaftsbundes); djelo arhitekataHannesa Meyera i Hansa Wittwera,[1] izgrađen od 1928. do 1930. godine uBernau bei Berlinu kao drugi po veličini projektBauhausa poslije škole u Dessau (Bauhaus Dessau).[2]

Meyer-Wittwer zgrada odmah po obnovi 2007. god.

Kompleks ADGB škole nalazi se na popisuUNESCO-ovesvjetske baštine od 2017. godine kao jedno od mjestaBauhausa. Naime, još od1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Dessau (Bauhaus Dessau) su upisane naUNESCOvpopis mjesta svjetske baštine u Europi, što je prošireno 2017. godine tako da uključuje građevine kao što suzgrade s balkonskim prilazom u Dessau i ADGB školu u Bernau.[3]

Ulaz u kompleks

Odlike

[uredi |uredi kôd]
Stražnja strana auditorija
Studentske rezidencije u nizu na padini</center

Zgrade ADGB škole odražavaju ideologije Bauhausa i pragmatični je primjerfunkcionalističke arhitekture.[4] Na školi nema nepotrebnih dekoracija, zgrade su odvojene, ali se skladno spajaju u obliku slova „Z” unutar okoliša s jezerom prema kojima su okrenute. Ulazna zgrada podsjeća na ulaz u tvornicu s tri dimnjaka. Odmah iza ulaza su javne zgrade u kvadratičnom planu s kockolikim auditorijem bez prozora. On je bio opremljen najnovijom predavačkom opremom poput prekidača za prigušivanje svjetla i pokretnim kartama i grafovima na sva tri prednja zida. Oko auditorija su bile upravne zgrade na zapadu, te kuhinjom, blagovaonicom, svjetlarnikom i rekreacijskom sobom na jugu i istoku; sve organizirane opuštajuće s olakšanim prilazom. Ostalim prostporijama se prilazilo kroz natrkiven stakleni koridor, naglašen crvenim čelikom. Pet rezidencijalnih krila su nanizana prema jugu s jasnim pogledom na sjever. Niz prati konfiguraciju tla koje pada oko 5 metara. Uvučene ruba stambenih krila tvore niše koje su mogle služiti kao lože i mjesta sastanka za kišnih dana. Svaka stambena jedinica je imala katove točno određenih boja crvenih tonova.[5]

Povijest

[uredi |uredi kôd]

Škola je otvorena 4. svibnja 1930. i primala je oko 120 učenika. No, 2. svibnja 1933. konfiscirali su jenacisti, te je do krajaDrugog svjetskog rata služila kao škola za oficireSS-a,SD-a iGestapo-a. Poslije rata je služila kao privremena bolnicasovjetskeCrvene armije, da bi 1946. god. bila vraćena novoosnovanoj „Slobodnom njemačkom udruženju trgovačke unije” (FDGB). Predujedinjenje Njemačke 1991. škola je ukinuta i privremeno je iznajmljivana raznim organizacijama, da bi ju 1996. godine preuzela država Njemačka.[6] Obnovljena je od 2003. do 2007. god. zahvaljujući Berlinskoj komori obrtnika (Handwerkskammer Berlin). Arhitekti tvrtkeBrenne Gesellschaft von Architekten su 2008. godine dobili prvu nagradu “World Monuments Fund / Knoll Modernism prize” za obnovu ADGB škole.[7]

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. ↑Significance. Bauhaus trade union school  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2016. (Wayback Machine)(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  2. ↑Deutsche Stiftung Denkmal Schutz(njem.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  3. ↑Bauhaus and its Sites in Weimar, Dessau and Bernau na službenim stranicama UNESCO-a(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  4. ↑Bauhaus 100. Trade Union School of ADGB, Bernau  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2018. (Wayback Machine)(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  5. ↑David Sokol,An Architectural Gem in Germany is Reborn, Architectural Record, 13. kolovoza 2008.(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  6. ↑History. Bauhaus trade union school  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine)(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  7. ↑World Monuments Fund / Knoll Modernism Prize brochure (pdf)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. siječnja 2017. (Wayback Machine)(engl.) Pristupljeno 18. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiADGB Schule Bernau
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) •Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) •Dvorci Augustusburg i Falkenlustu Brühlu (1984.) •Bamberg (1993.) • MjestaBauhausa uDessau (Bauhaus Dessau),Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) iBernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) •Bremenska gradska vijećnica iBremenski Roland (2004.) •Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) •Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) •Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela dolineElbe (2004.)1) •Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina(Dvorac Sanssouci,Babelsberg,Cecilienhof) (1990.) •Tvornica FagusuAlfeldu (2011.) •Fürst-Pückler park u Bad Muskau2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleksHedeby iDanevirke (2018.) •Katedrala u Hildesheimu iCrkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) •Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonskadjela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) •Limes Germanicus(Gornjogermanska i raetinska granicaRimskog Carstva3)) prošireno naGranice Rimskog Carstva (Dunavski limes9) i Donji germanski limes10)) (2021.) •Opatija Lorsch (1991.) •Hanzeatski gradLübeck s gradskim vratimaHolstentor (1987.) •Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) •Mjesta Martina Luthera uEislebenu iWittenbergu (1996.) •Mathildenhöhe,umjetnička kolonija uDarmstadtu (2021.) •Opatija Maulbronn (1993.) •Muzejski otok uBerlinu (1999.) •Katedrala u Naumburgu (2018.) •Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio gradaQuedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tokizmeđu Koblenza i Bingena (2002.) •RudnikRammelsbergi stari dio gradaGoslara (1992.) •Stari dio gradaRegensburga (2006.) •Samostanskiotok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici uTrieru (Porta Nigra,Amfiteatar u Trieru,Kaiserthermen,Konstantinova bazilika u Trieru,Barbarine toplice,Rimski most u Trieru,Igelski stup),Trierska katedrala iGospina crkva u Trieru (1986.) •Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • MjestaShUM gradovaSpeyera,Wormsa iMainza (2021.) •Speicherstadt i Kontorhaus sChilehausom (2015.) •Stambena naselja berlinske moderne (2008.) •Povijesne gradske jezgreStralsunda iWismara (2002.) •Katedrala u Speyeru (1981.) •Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) •Veliki lječilišni gradovi Europe(Baden-Baden,Bad Ems iBad Kissingen) (2021.) • Željezara uVölklingenu (1994.) •Dvorac Wartburg (1999.) •KlasicističkiWeimar (1998.) •Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) •Park Wilhelmshöhe (2013.) •Würzburška rezidencijas vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) •Stari rudniciIndustrijski kompleks ZollvereinuEssenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazbaorgulja (2017.) •Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa uzadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009. 2) Zajednička svjetska baštinaPoljske iNjemačke 3) Zajednička svjetska baštinaUjedinjenog Kraljevstva iNjemačke 4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja[1] 6) Zajednička svjetska baštinaNizozemske,Njemačke iDanske 7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[2] 8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[3] 9) Zajednička svjetska baštinaNizozemske iNjemačke 10) Zajednička svjetska baštinaAustrije,Njemačke iSlovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=ADGB_škola_trgovačke_unije&oldid=7145140"
Kategorije:
Skrivene kategorije:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp