Žilnica, također poznata kaokoroidea, ovojnicaoka koja leži izmeđumrežnice ibjeloočnice i bogata je krvnim kapilarama. U ljudi je 0,5mm debljine. Žilnica osiguravakisik i prehrambene tvari vanjskim slojevima mrežnice. Zajedno s cilijarnim tijelom išarenicom žilnica formirauveu - srednju očnu ovojnicu. .[1]
Žilnica je građena od četiri lista (lamine).
Žilnica je vaskularno opskrbljena odstražnje cilijarne arterije koja je granaoftalmičke arterije. Arterije žilnične cirkulacije, koje opskrbljujuuveu te srednje i vanjske slojevemrežnice, grane su oftalmičke arterije i ulaze uočnu jabučicu bez prolaženja uzdužvidnog živca. Mrežnična cirkulacija, s druge strane, koja potječe od centralne mrežnične arterije, također grane oftalmične arterije, prolazi zajedno s vidnim živcem. One se granaju u segmentalne ogranke do arteriola i neanastomoziraju međusobno. To je klinički važno za bolesti koje zahvaćaju žilničnu krvnu opskrbu. Makula (žuta pjega), koja je odgovorna za centralni vid i prednji dio vidnog živca, posve ovise o žilničnoj krvnoj opskrbi.
Melanin, tamno obojenipigment, pomaže žilnici ograničiti nekontroliranerefleksijezraka svjetla u oku koje bi potencijalno mogle rezultirati percepcijom mutne slike. U ljudi i većineprimata, melanin prosijava kroz žilnicu. Ualbina melanin je učestalo odsutan te jevid slab. U mnogihživotinja djelomična odsutnost melanina pridonosi superiornomnoćnom vidu. U tih životinja melanin je odsutan s dijela žilnice i unutar tog dijela je sloj tkiva koja dobro reflektira,tapetum lucidum, pomažući skupitisvjetlo reflektirajući ga kontroliranim načinom. Nekontrolirana refleksija svjetla iz mračne žilnice stvara na fotografijamaefekt crvenih očiju, dok kontrolirana refleksija iz tapetum luciduma proizvodi efekt svjetlucajućih očiju.
