Hebrejski יהודים (izg.yehudi, pl.yehudim = Judejci) izvor je hrvatskog nazivaŽidovi, kao i naziva na mnogim drugim jezicima (primjericenjemački:Juden iengleski:Jews). Ovaj naziv, koji je nastao po jednom od židovskih plemena (Juda), počinje se upotrebljavati kada seKraljevstvo Izrael podijelilo na Sjeverno (Kraljevstvo Izrael) i Južno (Kraljevstvo Juda), a osobito nakon povratka izbabilonskog ropstva. Hebrejski naziv B'nei Yisrael (Izraelci) označavao je Sjeverne i Južne Židove. Njihova vjera jejudaizam, koja ih čvrsto povezuje širom svijeta. Židove koji žive na područjima koje je nekada pripadaloOsmanskom Carstvu često nazivaju Čifuti. Ovaj naziv nastao je odturskogÇifut i često se koristi u negativnom kontekstu.
Neki jezici izvode naziv za Židove iz hebrejskoga עברימ (čit.ʻyvrim = Hebreji;srpski:Jevreji,talijanski:Ebrei).
Zanimljivo je, što je redovna zloupotreba korijena "žid" uruskom jeziku dovela, zbog značajnog otpora u intelektualnim krugovima19. stoljeća, do zamijene uvredljivog naziva "žid" nazivom "jevrej". UHrvatskoj takvog otpora nikada nije bilo, te stari naziv "Židov" ostao je sve do danas; ali na primjer uSloveniji "Žid" se smatra uvredom, a pravilni naziv je "Jud."
Judaizam je za Židova vjera i životni stil. Fizički i jezički Židovi se danas mnogo razlikuju od mjesta do mjesta. Najviše Židova pripada dvjema skupinama. Prvu grupu čineAškenazi (jidiš: jedn. Ashkenazi, mn. Ashkenazim), ova riječ u hebrejskom označava „Nijemca”. Mnogi Aškenazi živjeli su uNjemačkoj, gdje su govorili jezikomjidiš, te središnjoj i istočnojEuropi. TijekomDrugog svjetskog rata mnogi Aškenazi su stradali ukoncentracijskim logorima tijekomholokausta.
Druge grane Židova nazivane su raznim imenima:Bet Israel ili Etiopski Židovi – u sjeveroistočnoj Africi,Buharski Židovi u središnjojAziji, Perzijski Židovi uIranu,Mizrahi – grupe Sefarda u sjevernoj Africi,Jemenski Židovi,Omanski Židovi,Romanioti uGrčkoj. Židova ima i na Kavkazu (Bené Roma),Kini,Indiji i drugdje. Sastavni dio imena raznih grupa Židova su riječi 'Beta', 'Bene' ili 'Bnei'. Mnoge grupe Židova u svijetu danas nalikuju narodima u čijoj sredini žive i služe se većinskim jezicima u tim zemljama.
Poljska je odeuropskih zemalja imala najveću koncentraciju Židova, postala je domAškenazima iz središnje i istočne Europe te malom brojuSefarda, koji su od kraja 15. stoljeća izbjegli izŠpanjolske iPortugala. Ovdje se javlja židovska mistika –hasidizam, pokret za religioznim obnavljanjem u Poljskoj iPodoliji, današnjoj Ukrajini, pod vodstvom legendarnogBaal Shem Tova, rođenog oko 1700.
Pojavomindustrijalizacije europski Židovi postaju industrijalci, bankari, trgovci.
Židovi uNjemačkoj, Aškenazi, služe se jezikom jidišem, etničkih ih ima 49.219 (prema WCD-u, 2000. godine). Jugozapadnim narječjem govore u južnoj Njemačkoj,Švicarskoj ifrancuskomElzasu, srednje-zapadno narječje se govori u središnjoj Njemačkoj i nekim predjelima bivšeČehoslovačke; sjeverozapadnim u sjevernoj Njemačkoj iNizozemskoj. Jidiš se govori i uBelgiji,Mađarskoj,Izraelu. Ovaj jezik poznat je i kao judejsko-njemački. Unjemačkom se Židovi zovuJuden.
Kazahstan
PremaUnreached Peoples Prayer Profilesu u Kazahstanu živi 15.000 – 20.000 Židova, koji govorejidiš, a većina je naseljena uAlmatiju. Istočno-europski Židovi dolaze pod kontroluKijevske Rusi oko 10. stoljeća, kada žive blizuKijeva uUkrajini. U kasnijim stoljećima počinju se širitiRusijom, a neki od njih kao vojnici dolaze u Kazahstan.
Židovi su umuslimanskom Kazahstanu 'građani drugog reda, tako su im, na primjer, zatvorena vrata mnogih sveučilišta. Oni su ipak uglavnom inženjeri, birokrati i poslovni menadžeri, žene rade kao učiteljice ili tajnice. Kuće ovih Židova su malene, od kamena, dvosobne.
Kazahstanski Židovi su naravno sljedbenici judaizma, održavaju sve svoje svetkovine kao što suPasha – פסח,Yom Kippur – יום כיפו iHanuka – חנוכה. Pazi se i našabat – שבת, sinagoga imaju tek nekoliko.
Uganda
ŽidoviAfrike izgledajucrnoputo. Među mnogobrojnim afričkim židovskim zajednicama, ima i jedna malena zajednica u istočnojUgandi, podnoMount Elgona blizu gradaMbale. Oni se razlikuju od ostalih svojih susjeda što prakticirajujudaizam.
SAD
Većinasjevernoameričkih Židova nastanjena je u urbanim sredinama istočne ili zapadne obale.New York City je grad s najvećom populacijom Židova u Sjevernoj Americi, s preko 1.000.000 ultraortodoksnihhasida, koji se odmah daju prepoznati po pramenu kose pokraj uha i obveznim crnim kaputima. Grane židovskog naroda koje žive poJužnoj Americi također su urbano stanovništvo (najveća zajednica je uArgentini).
Prije više od 2700 godinaAsirci su protjerali Deset plemenaKraljevstva Izraela, oni će se, po vjerovanju, jednoga dana vratiti uSvetu zemlju, ali ne dok ne pređu strašnu rijekuSambayton kojom će ih Gospodin (Bog) zaštititi.
U godinama 722. i 721. pr. Kr., Deset plemena koja su živjela u Kraljevstvu Izrael je nestalo. Poraženi od asirskog kraljaŠalmanesera V., oni su odvedeni u gornjuMezopotamiju, današnjuSiriju iIrak. Deset plemena nikada se nije vratilo. Potomke ovih deset izgubljenih plemena mnogi su putnici tražili među raznim plemenima širom svijeta.
Židovi su uzArape, jedan od danas dva glavna semitska naroda, koji je kroz povijest većinu života provodio u negostoljubivim pustinjskim predjelimaBliskog istoka. Već negdje između 2000. – 1600. prije Krista u starombabilonskom razdoblju nakon propastiSumera moglo bi biti naznaka prve pojave starih Hebreja. Svakako, u to vrijemeAmorićani donose u to vrijeme sa sobom semitski jezik. Pod imenom Hebreji oni se sigurno pojavljuju kao migranti, koji između 1250. i 1200. prije Krista migriraju uEgipat. Po povratku iz Egipta Hebreji godinama lutajusinajskom pustinjom i uskoro počinje osvajanjeKanaana. Ovaj rat potrajao je par stotina godina, ali su Hebreji izašli iz njega kao pobjednici. Zemlju Kanaanaca podijelili su među svojim plemenima i stvorili upravni sustav poznat kaoamfiktionija. Naredne godine prolaze relativno mirno. Tada negdje sa sjevera 1050. provališeFilistejci i napadnuIzrael. Suočeni novom opasnošću Izraelci predložeSamuelu da izabere novoga kralja, ovaj izabereŠaula da bude kralj Izraela, a plemena se tada ujediniše u izraelski narod. Ipak Šaul se kasnije ubije, zbog mnogih žrtava koje je imao u borbi protiv Filistejaca. Negdje u isto vrijeme,David, povede vlastiti rat protivFilistejaca, i odnosi pobjede. Godine 1004. David postade kralj Izraela, izgradi središnju vlast uJeruzalemu. Davidom tako i počne 'nova' hebrejska povijest. Godine950. Izraelom zavladaSalomon koji poduzima daljnje projekte u gradnji, uključujući ihram u Jeruzalemu. On umire928. pr. Kr. Nezadovoljni plaćanjemtaksi Jeruzalemu, sjeverna plemena Hebreja se odvoje od južnih, i podignu sebi gradSamarija. Nastadoše tako dva naroda, sjevernim kraljevstvom zavlada Salomonov sinJeroboam, a južnimRehoboam, brat Jeroboamov. Ubrzo potom stiže nova opasnost, narodAsirci, koji je ne svojim bojnim kolima širio svoje carstvo prema zapadu. Oko 840. oni pr. Kr. osvajaju Siriju i Tursku, područje kojim su svojevremeno vladaliHetiti.
Godine 722. prije Kr. Asirci osvajajuKraljevstvo Izrael. Sjeverna plemena nestadoše, aliKraljevstvo Juda je ipak preživjelo. Nakon smrtiSanheriba zavladaAšurbanipal koji će u svojučuvenu knjižnicu sakupiti 22.000 glinenih pločica i 648. pr. Kr. uništiti novoizgrađeni gradBabilon. To će ga skupo stajati, jer ćeBabilonci (Kaldejci) uz pomoćMedijaca koji su živjeli u području današnjegIrana, uništiti 614. pr. Kr. Asirce, a 612. prije Krista past će im i središteNiniva.
Uništenjem Asiraca, Kaldejci, semitski narod osvaja ovaj kraj, a novo razdoblje babilonske dominacije potraje do 539. prije Krista. Godine 586. pr. Kr. Jeruzalem pada u rukeNabukadonosora II. Tom prigodom odvedeni su neki Hebreji uzarobljeništvo. U to vrijeme napisana je biblijska knjigaEzekijel. Hebreji između 520. i 516. prije Krista nakon povratka iz babilonskog sužanjstva ponovno podižuHram uništen 586. pr. Kr. godine čime u židovskoj povijesti započinje razdoblje Drugoga hrama. Godine 63. prije Kristova rođenjaRimljani osvajaju Jeruzalem. Nakon niza židovskih ustanaka70. godine po Kristu rimski carTit ugušio je pobunu, uništio Hram u Jeruzalemu i diljem carstva raselio malobrojne preživjele. Po židovskoj predaji Hram će biti obnovljen u posljednja vremena za dolaskaMesije.
Običaji
Kod Židova imuslimanaobrezivanje je jedan od elemenata koji ih povezuje, upravo kao i obredna čistoća (npr. nekonzumiranjesvinjetine). Obrezivanje su muslimani ipak posudili od ranih Hebreja. Kod Židova obrezivanje je znak saveza sBogom. Sva su se muška djeca do određene dobi morali podvrgnuti obrezanju. Operacija se u stara vremena vršila kremenim nožem. Židovi su još ostali dosljedni sebi u pridržavanju religiozneendogamije. Ženidba s pripadnicima drugih vjerskih zajednica kod njih je vrlo rijetka. Prema njima, svatko tko se ne oženi, griješi protiv Boga.
