Žar-ptica (francuski:L'Oiseau de feu,ruski:Жар-птица) jebaletIgora Stravinskog iz1910. Balet je baziran naruskom folkloru imagičnoj sjajećoj ptici istog imena koja je i sreća, ali i nesreća onome koji je uhvati.
Glazbu je premijerno izveoDjagilevljevBallets Russes uParizu25. lipnja1910. pod dirigentskom palicomGabriela Piernéa. Bila je to prva njihova produkcija u kojoj je glazba skladana baš za njih. Glazbu za balet je u početku trebao skladatiAnatolij Ljadov (1855. –1914.), no kada je on ostao bez inspiracije, Djagilev je zadatak prebacio na tada dvadesetosmogodišnjeg Stravinskog. Balet ima povijesno značenje ne samo kao djelo koje je Stravinskog učinilo poznatim ("Dobro ga zapamti" - rekao je DjagilevTamari Karsavinoj, koja je plesala glavnu ulogu:"on je čovjek na rubu slave."), nego i kao djelo kojim je započela suradnja Stravinskog i Djagileva, iz koje su još proizašliPetruška iPosvećenje proljeća.
Stravinskijev balet centrira se na putovanju glavnog junaka, princa Ivana. Ivan ulazi u čarobni krajKoščeja Besmrtnog. Lutajući njegovim vrtom, Ivan susreće i lovi Žar-pticu. Žar-ptica, nakon što je Ivan uhvati, počne moliti za vlastiti život i pristaje pomoći Ivanu u zamjenu za eventualnu slobodu.
Nakon ovoga, Ivan ugleda 13 princeza, te se zaljubi u jednu. Sljedećeg dana, Ivan odluči pitati Koščeja za ruku jedne od princeza. Njih dvojica pričaju, te eventualno izbije svađa. Kada Koščej pošalje magična stvorenja na Ivana, Žar-ptica, koja drži do svoje riječi, začara ta stvorenja te one počnu plesati energičan ples ("inferno ples"). Stvorenja i Koščej tada zaspu, no Koščej se probudi samo da bi bio ubijen od strane Žar-ptice. Kako je Koščej umro, njegova čarolija je prestala djelovati te su sva magična stvorenja i mjesta nestala, a sva "prava" mjesta i osobe su se probudile i sa zadnjim nastupom Žar-ptice proslavila svoju pobjedu.