| Česi u Hrvatskoj Češi v Chorvatsku | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||
| Grb Čeha u Hrvatskoj | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 9641 | |||||||||||||||
| Važnija područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| češki jezik | |||||||||||||||
| Povezane etničke skupine | |||||||||||||||
| Slovaci u Hrvatskoj |
Česi u Hrvatskoj (češki:Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine uRepublici Hrvatskoj.Prema posljednjemu popisu stanovništva iz2011. godine u Hrvatskoj živi 9641Čeh,[1] od čega najviše uBjelovarsko-bilogorskoj županiji. Upravno i kulturno središte Čeha Hrvatske je gradDaruvar.Općina Končanica jedina je upravna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.
Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha izlegende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće izBijele Hrvatske koje se spominje uDalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše odoselidbi Slavena uPanonsku nizinu.[2]
Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a selidbe su bile olakšane jer su obje zemlje pripadaleAustro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici,obrtnici,učitelji,vojnici,glazbenici,šumari,vrtlari, a umanufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propaloga hrvatskoga plemstva uZapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.
Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanojVojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino uIvanovom Selu, koje i danas zovu »Pemijom«.[3] Najstarije je selo s češkim stanovništvom u RH.[4][5] Utemeljili su ga češki doseljenici izMoravske1826. godine.[5] To isto selo je teško stradalo zavelikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što suvelikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestaloga[6]), svi češke narodnosti.[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjednikuVaclavu Havelu,[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.[6]
Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udrugeČeške besede, koje čineSavez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem uDaruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri,pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine.Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]
Češka manjina zajedno saslovačkom ima zastupnika uHrvatskom saboruVladimira Bileka.
Trenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češkeosnovne škole:
O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007./2008. učilo se još i uGrubišnom Polju,Velikim Zdencima,Diošu,Dežanovcu,Trojeglavi,Hercegovcu,Međuriću,Daruvarskom Brestovcu,Siraču,Šibovcu,Lipovljanima,Kaptolu,Bjeliševcu,Lipiku,Pakracu,Virovitici,Zagrebu,Bjelovaru,Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).
Također postoje i dva češkadječja vrtića:
U gimnaziji u Daruvaru postoji razred načeškome jeziku.
UDaruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djelujeSredišnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]
MjesniRadio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća „Jednota” izdaje češke tjedne novineJednota, dječji mjesečnikDječji kutić, godišnjeČeški narodni kalendar i publicistički časopisPregled. Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkoga jezika.[11]
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Čeha |
|---|---|---|
| – | 1931. | 45.715* |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948. | 28.991 |
| 1953. | 25.967 | |
| 1961. | 23.391 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 19.001 |
| 1981. | 15.061 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 13.086 |
| 2001. | 10.510 | |
| 2011. | 9.641 | |
| 2021. | 7.862[12] | |
| (Statistički zavod Hrvatske)[13] | ||
| Županija | Čeha | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Bjelovarsko-bilogorska | 7098 | 67,54 % |
| Grad Zagreb | 813 | 7,74 % |
| Požeško-slavonska | 775 | 7,38 % |
| Sisačko-moslavačka | 670 | 6,38 % |
| Zagrebačka | 238 | 2,27 % |
| Splitsko-dalmatinska | 156 | 1,49 % |
| Primorsko-goranska | 145 | 1,38 % |
| Brodsko-posavska | 109 | 1,04 % |
| Istarska | 103 | 0,98 % |
| Virovitičko-podravska | 92 | 0,88 % |
| Osječko-baranjska | 61 | 0,58 % |
| Vukovarsko-srijemska | 43 | 0,41 % |
| Šibensko-kninska | 30 | 0,29 % |
| Koprivničko-križevačka | 28 | 0,27 % |
| Zadarska | 26 | 0,25 % |
| Dubrovačko-neretvanska | 26 | 0,25 % |
| Varaždinska | 23 | 0,22 % |
| Krapinsko-zagorska | 22 | 0,21 % |
| Međimurska | 22 | 0,21 % |
| Karlovačka | 20 | 0,19 % |
| Ličko-senjska | 10 | 0,09 % |
| Ukupno | 10.510 | 100 % |
| (Popis stanovništva 2001. godine)[14] | ||
Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkoga podrijetla:
|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)