U ovladavanje jezikom uključene su strukture, pravila i prikazi. Kako bi se uspješno služila jezikom, osoba mora ovladatifonologijom,morfologijom,sintaksom,semantikom i većim dijelom fonda riječi. Jezik se može realizirati govorom ili gestama (kao u npr.znakovnim jezicima). Ljudska je sposobnost jezičnog izražavanja zastupljena umozgu. Premda je ta sposobnost ograničena, ljudi mogu izgovoriti i razumjeti beskonačan broj rečenica, što se temelji na sintaktičkom principurekurzije. Podaci pokazuju da je to moguće zahvaljujući trima rekurzivnim mehanizmima kojima se služi svaka osoba: relativizaciji, komplementaciji i koordinaciji.

Ovladavanje materinskim jezikom temelji se na dvama glavnim načelima: opažanje govora uvijek prethodi nastajanju govora, a sustav koji djetetu omogućuje stjecanje jezika postupno se razvija i počinje razlikovanjem zasebnihfonema.

Lingvisti koji se bave dječjim ovladavanjem jezikom godinama promišljaju o tome kako se usvaja jezik. Lidz, Waxman i Freedman sa Sjeverozapadnog sveučilišta uIllinoisu tvrde: „Pitanje kako se takve strukture stječu jasnije možemo shvatiti kao pitanje kako osoba koja uči jezik površinske strukture dane u jezičnome unosu pretvara u apstraktna jezična pravila i prikaze.”

Ovladavanje jezikom uglavnom se odnosi nausvajanje materinskoga jezika, proces stjecanja prvoga jezika u djece bez obzira na to odnosi li se na govoreni jezik ili znakovni jezik premda se može odnositi i na dvojezično usvajanje materinskoga jezika, proces istodobna ovladavanja dvama materinskim jezicima. Od toga se razlikujeusvajanje drugoga jezika, proces stjecanja drugih jezika u djece i odraslih osoba. K tomu, osobama čitanje i pisanje na stranom jeziku koji se služi posve drukčijim pismom dodatno otežava stjecanjepismenosti. Ovladavanje jezikom jedna je od temeljnih ljudskih sposobnosti.

• 25. studenoga – UTokiju,Hrvatska muška rukometna reprezentacija gluhih osvojila je zlato naOlimpijskim igrama gluhih.
• 18. studenoga – Diljem Hrvatske građeni odalipočast Vukovaru i Škabrnji.
• 17. studenoga –Vjesnikov neboder pretrpio je golemu štetu u požaru.

Nedavne smrti:Branko Ivanda,Vlatko Majić,Radojka Tanhofer

• 1901. – Rodio seKrsto Hegedušić, hrvatski slikar, poznat između ostalog i po velikom ciklusufresaka naTjentištu
• 1941. – uBjelovaru se rodioŽeljko Sabol, hrvatski književnik, tekstopisac i autoršansona, likovni kritičar i urednik Likovne enciklopedije, Hrvatskog leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
• 1946. – UHNK-u u Rijeci(na slici) izvedena je prva predstava Talijanske drame –GoldonijevIl burbero benefico.
• 1965. – Lansiran jeAstérix prviFrancuski satelit.