Vladimir Matija AdamVladko Maček (Jastrebarsko,20. srpnja1879. –Washington, DC,15. svibnja1964.) bio jehrvatskipravnik ipolitičar.

Rodio se u Jastrebarskom1879. godine. Godine1903. stekao je doktoratprava u Zagrebu. Do1905. godine bio je u sudskoj službi u Zagrebu,Petrinji,Samoboru iIvancu, a potom odvjetnički pripravnik uKrapini. Član jeHrvatske pučke seljačke stranke (HPSS) od osnutka, a od1906. godine član je glavnoga stranačkog odbora. Kao časnik sudjelovao je uPrvome svjetskom ratu, a nakon rata preselio se u Zagreb, gdje je bio blizak suradnik predsjednika HSS-aStjepana Radića. Tijekom izdržavanja zatvorske kazne (1919. – 1920.) bio je izabran za potpredsjednika HPSS-a. Nakon smrti Stjepana Radića (8. kolovoza1928.) bio je postavljen za predsjednika HSS-a i ujedno supredsjednika, saSvetozarom Pribićevićem,Seljačko-demokratske koalicije. U početku je prihvatio uvođenjediktature odkraljaAleksandra I. Karađorđevića, misleći kako ona može voditi rješenjuhrvatskoga pitanja, no ubrzo je postao njezin kritičar. U studenome1932. godine dao je konačan oblik tzv.Zagrebačkim punktacijama, kojima je oštro osuđen kraljevapsolutizam ihegemonija te zatraženo preuređenje države na načelima složene državne Zajednice bez prevlasti jednog ili više njezinih dijelova nad ostalima. Zbog toga je bio uhićen31. siječnja1933. godine i interniran uČajniču do11. ožujka iste godine, kada je odveden u zatvor uBeograd te29. travnja osuđen je po Sudu za zaštitu države na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine.

Nakonpuča27. ožujka1941. godine prihvaća mjesto 1. dopredsjednika u vladi generalaDušana Simovića. Prije ulaska u novu vladu i pristanka na dopredsjedničko mjesto postavio je uvjet da se poštuje sporazum iz1939. godine i da Banovina Hrvatska ostane u postojećem statusu. U Beograd je stigao3. travnja. NapadNjemačke na Kraljevinu Jugoslaviju,6. travnja1941. godine, zatječe ga u Beogradu. Nakon toga napušta vladu a na svoje mjesto u vladi, koja se spremala na odlazak u izbjeglištvo, delegirao jeJurja Krnjevića, glavnog tajnika HSS-a i vratio se u Zagreb. Odbio je mogućnost proglašenja hrvatske samostalnosti pod njemačkom zaštitom. Smatrajući da će pobjedom savezničkih snaga HSS preuzeti vlast u Hrvatskoj, zauzimao se zapolitiku čekanja odbijajući suradnju i spartizanima i sustašama. Kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlastiNDH zatvorile su ga u listopadu 1941. godine uSabirni logor Jasenovac.

Umro je15. svibnja1964. godine uWashingtonu,SAD.

• 16. srpnja – Počinje 59.Međunarodna smotra folklora u Zagrebu.
• 12. srpnja –UkrajinskigimnastičarIlija Kovtun koji je četverostruki europski prvak te olimpijski i svjetski doprvak dobio jehrvatsko državljanstvo te će nastupati zaHrvatsku.
• 11. i12. srpnja - 18.Dubrovački forum okupio oko 400 ministara, diplomata i političara iz cijeloga svijeta.
• 10. srpnja – NaStradunu svečano otvorene 75.Dubrovačke ljetne igre.
• 9. srpnja – UzagrebačkojAreni se od 9. do 15. srpnja održava Europsko prvenstvo uboccii.
• 9. srpnja –Hrvatski nogometašLuka Modrić odigrao je posljednju utakmicu zaReal Madrid. Tijekom 13 sezona u Realu, Modrić je osvojio ukupno 28 trofeja i postao najtrofejniji igrač u povijesti kluba.

Nedavne smrti:Renato Baretić,Mario Garber,Renata Waldgoni

• 1274. – Umro jesveti Bonaventura,teolog ifilozof, „serafinski naučitelj”.
• 1707. – Rođen jehrvatski povjesničarFranjo Ksaver Pejačević.
• 1799. – Otkriven jekamen iz Rosette(na slici), na temelju kojega jeJean-François Champollion dešifriraohijeroglife.
• 1881. – Austrijski carFranjo Josip I. donio je reskript o ujedinjenjuVojne krajine sKraljevinom Hrvatskom.