Hera tee niko Víctor Marie Hugo, heñóikuri ára26 jasykõi ary 1802-pe,Besanzón,Hyãsia retãme. Itúva herava’ekue Joseph Leopold Sigisbert Hugo ha isýkatu Sophie Trebuchet. Imitãme Víctor oikókuri París-pe ha upéicha aveiMadrid haNapoles-pe. Upéi, isy oheja itúvape ha oikókuri Víctor Lahorie ndive, imborayhujára pyahu. Imitãrusúpe, ary1815 rupi, Víctor Hugo ohaiñepyrũkuri iñe’ẽpoty ypykue (Francés ñe’ẽpoty ryru). Oñehekombo’e ijehegui, isy ha ijoyke’ykuéra oha’ã hikuái umi hembiapokue. Oje’e hese oĩha umi haihára ikatupyryvéva apytépehyãsiañe'ẽme.
Víctor Hugo rembiapokue apytépe jajuhukuaa opaichagua haipyre, polítikaguigua ñe’ẽsyry jepe. Ñe'ẽpapára, ñoha'ãngahaihára ohechakuaa ha oñandupypukúva hetãygua remikotevẽ. Umi hembiapo ombopyahu Hyãsia ñe'ẽporãhaipyre. Oikohague rupi oipysyròmbaretékuri hemiandu ha upe mba’ére oñemosẽva’ekue hetãgui haimete mokõipa ary (1852 – 1870). Umi hembiapokue ojekuaavéva apytépe oĩ:Odas y baladas (1826),Las hojas de otoño (1832) haLas contemplaciones (1856),Los castigos (1853),La leyenda de los siglos (1859 ha1877). Ojapoakue avei hetamombe'ugua'u:Nuestra Señora de París (1831) ha Los miserables (1862).
Víctor Hugo omanókuri TávaParĩ-pe, ára 22 jasypo ary 1885-pe. Oñeñotỹkuri Panteón de París-pe, ára 1 jasypoteĩ ary 1885-pe ha upérõ omoirũpahákuri chupe mokõi sua tapicha ohechakuaa ha omomba'eguasúva hekove.