Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Jump to content
WikipediaSaggitorde Huuɓnude Nimadu
Yiylo

Njaru jokkere enɗam

Iwde to Wikipedia
sexual assault
Subclass ofsex crime,sexual intercourse Taƴto
Health specialtyemergency medicine Taƴto
Objects of occurrence have rolesexual assault victim Taƴto

Njaru jokkere enɗam (Sabowol) ko haani waɗugo ko haani, ko haani neɗɗo waɗugo ko hawti e goɗɗo, ko haɗi e makko, ko haalaaɗo waɗugo ko hakkilantaake.[1] Ko sifaa fitinaaji jowitiiɗi e jokkere enɗam, tawi ina jeyaa heen : ƴattaade sukaaɓe, ƴattaade, dannga (naatde e doole, ko famɗi fof), ka nder junubaaji, e ka nder ka.[1]

Fistol

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]

Haa teeŋti noon, ňawu nguu ina siforee jokkondiral ngal yiɗaaka. Duɗal ngenndiwal toppitiingal ko fayti e warhooreeji wiyi :  Toleyɗeele dentuɗe Amerik, firo njulaagu ina seerti no feewi e nder dowlaaji ɗii. Ammaa nder ɓurɗe leyɗeele, kuugal foondo waɗata to goɗɗo go'oto haɓaayi. Ɗuum hakkillaaji ɗiɗo ɓeydiɓɓe ɗi ɓe mbaawataa jaajugo e hakkillaaji maɓɓe, nden hakkillaaji ɗii waawaa waylude, to ɓe ƴettata, wakkati fuu nder kuugal gootol. Ñaawoore ina waawi siforeede no ƴattaade jaɓgol fawaade e tolnooji potal to bannge faggudu walla potal to bannge njuɓɓudi.

Fannuuji

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]

Ko ƴattaade sukaaɓe

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]

Kuutoragol sukaaɓe ko sifaa kuuɓtodinɗo sukaaɓe, ɗo mawɗo walla suka mawɗo ina ƴatta cukalel ngam ustude jokkere enɗam. Nokkuuji majjere suka ina jeyaa heen naamnaade walla doolnude cukalel ngam waɗde golle majjere (ko aldaa e batte mum), hollirde cukalel ngel ko aldaa e sago, hollirde pornogaraafi e cukalel, jokkondirde e cukalel goonga e cukalel, jokkondirde e cukalel ngel physical the genitalia, walla' huutoraade cukalel ngam feewnude porno sukaaɓe, ina heen ƴaañgal jokkere enɗam .

Batte njiyaagu sukaaɓe ina njeyaa heen: ŋakkeende muñal, ŋakkeende muñal caggal mboros, ŋakkere teskuyaaji, ŋakkere teskuyaaji e nder mawngu, ŋakkere terɗe cukalel ngel, e ɓeydagol baasal e waɗde njurum hakkunde yimɓe e nder worɓe woɗɓe wonɓe e caɗeele. Fuuɗuki nder ɓaawo ɓaawo ɓesngu waɗata yimɓe ɓesngu, ngam ɓe ɓeyda ɓesngu e ɓesngu. Ɓoornugol tergal galle ko sifaa jokkere enɗam . Ina ɓuri heewde e mbaydiiji goɗɗi ɗi njiyaagu waɗata e cukalel, ina waawi kadi addande ɗum baasal ɓurngal teeŋtude e juutngal, haa teeŋti noon e jokkere enɗam jibnaaɓe.

Fitinaaji nder saare

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]

Fitinaaji nder galle ko fitinaaji walla bonanndeeji goɗɗi ɗi neɗɗo gooto waɗata e goɗɗo e nder galle, ko wayi no dewgal walla jokkondiral. Ina jokkondiri no feewi e njulaagu. Wonaa tan tooñannge nder galle ina waawi wonde e nder ɓerɗe, e nder ɓanndu, e nder hakkille e nder kaalis, kono ina waawi kadi wonde e nder jokkere enɗam. Won e maale njiyaagu ina nanndi e maale njiyaagu nder galle.

Mawɓe njurum

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]

Fotde 30 e nder teemedere yimɓe yahrooɓe e duuɓi 65 walla ko ɓuri ɗum, ɓe njiylotoo ko e nder leydi Amerik, ina kaala ɗum e polis. Ñaawooɓe ina mbaawi wonde hoɗɓe, toppitiiɓe, sukaaɓe mawɓe, jom en galleeji e hoɗɓe e nokkuuji ɗii, hay so tawii noon waɗooɓe warhooreeji mawɓe ina pamɗi ko jokkondiri e warkoyeeɓe ɓee, so wonaa waɗooɓe warngooji mawɓe goɗɗi ɗii.

Tuugnorgal

[taƴto |taƴto ɗaɗi wiki]
  1. 12Peter Cameron; George Jelinek; Anne-Maree Kelly; Anthony F. T. Brown; Mark Little (2011).Textbook of Adult Emergency Medicine E-Book.Elsevier Health Sciences. p. 658.ISBN 978-0702049316. RetrievedDecember 30, 2017.
Ittaa ko to "https://ff.wikipedia.org/w/index.php?title=Njaru_jokkere_enɗam&oldid=138780"

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp