Nepal

landlocked country,jeetaare leydi,region,leydi,socialist state,leydi ndi suudu baba suɓani hoarem,leydi ndi suudu baba suɓani horem| Yemre | South Asia  |
|---|
| Golle imaaɗe | 28 Duujal 2008  |
|---|
| Laamu innde | नेपाल  |
|---|
| Lesdinkeejum | नेपाल  |
|---|
| IPA transcription | nɛˈpɑːl  |
|---|
| Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude | Nepali  |
|---|
| Doondo leydi | Sayaun Thunga Phulka  |
|---|
| Tagu | culture of Nepal  |
|---|
| Kunorgol | Mother and Motherland are Greater than Heaven  |
|---|
| Duungal | Aasiya  |
|---|
| Lesdi | Nepal  |
|---|
| Laamorde | Kathmandu  |
|---|
| Hiiri-weeti pelle | UTC+05:45,Nepal Standard Time,Asia/Kathmandu  |
|---|
| Annditirɗum | Himalayas,Indo-Gangetic Plain  |
|---|
| Jonde kwa'odineto | 28°0′0″N 84°0′0″E  |
|---|
| Kwa'odineto lettugal | 27°50′0″N 88°15′0″E  |
|---|
| Soɓɓire | 30°25′48″N 81°37′48″E  |
|---|
| Horɗoore | 26°22′0″N 87°16′0″E  |
|---|
| Gorgal | 28°54′0″N 80°3′0″E  |
|---|
| Towendi | Mount Everest  |
|---|
| Hoɓade | Kechana Kawal  |
|---|
| Laamu sarti celluɗo | leydi ndi suudu baba suɓani horem  |
|---|
| Birrol parti politikki | President of Nepal  |
|---|
| Arɗiiɗo lesdi | Ram Chandra Poudel  |
|---|
| Office held by head of government | Prime Minister of Nepal  |
|---|
| Hooreejo leydi | Pushpa Kamal Dahal  |
|---|
| Laamu battaa en | Government of Nepal  |
|---|
| Laamu depitee en | Parliament of Nepal  |
|---|
| Highest judicial authority | Supreme Court of Nepal  |
|---|
| Central bank | Nepal Rastra Bank  |
|---|
| Public holiday | Republic Day  |
|---|
| Cede | Nepalese rupee  |
|---|
| Twinned administrative body | Toyota  |
|---|
| Shares border with | Ciina,Hinndi  |
|---|
| Driving side | left  |
|---|
| Electrical plug type | Europlug,AC power plugs and sockets: British and related types,BS 546  |
|---|
| Replaces | Kingdom of Nepal  |
|---|
| Laawol ngol laamu anndani | https://nepal.gov.np  |
|---|
| Hashtag | Nepal,नेपाल  |
|---|
| Golle gofernema | .np  |
|---|
| Deesewal | flag of Nepal  |
|---|
| Coat of arms | coat of arms of Nepal  |
|---|
| Joogarafii | Geography of Nepal  |
|---|
| Has characteristic | partly free country  |
|---|
| Taariki | history of Nepal  |
|---|
| most populous urban area | Kathmandu  |
|---|
| Open data portal | Open Data Nepal  |
|---|
| Ndesa | economy of Nepal  |
|---|
| Annaji Aljeri | demographics of Nepal  |
|---|
| Mobile country code | 429  |
|---|
| Telephone country code | +977  |
|---|
| Trunk prefix | no value  |
|---|
| Emergency phone number | 100,101,102  |
|---|
| GS1 country code | 524  |
|---|
| Licence plate code | NEP  |
|---|
| Maritime identification digits | 459  |
|---|
| Unicode character | 🇳🇵  |
|---|
| Has list | list of cities in Nepal  |
|---|
| Category for honorary citizens of entity | Category:Honorary Citizens of Nepal  |
|---|
| Category for maps or plans | Category:Maps of Nepal  |
|---|


Nepal, koleydi ndi alaa ko woni e mum, ndi woni ko eAasiya fuɗnaange. Ko ɓuri heewde e mayre ko e nderHimalaya, kono ina jeyaa heen kadi geɗel gootel e nder ŋoral Indo-Gange. Nde ɗon keerol bee diiwal Tibet nder Siin haa woyla, bee Indiya haa woyla, fuunaange, e hirnaange, nden nde sendi beeBangladesh bee laawol Siliguri, beeButaan bee lesdi InndiyaSikkim. Nepal ina jogii geɗe keewɗe, ina heen laddeeji ɓuuɓɗi, koɗli laddeeji subalpine, e koɗli 8 e nder sappo ɓurɗi toowde e winndere ndee, ina heen tufnde Everest, nokku ɓurɗo toowde e Leydi. Kathmandu woni laamorde leydi ndi, kadi ko wuro ɓurngo mawnude. Nepal ko leydi keewndi leƴƴi, ɗemɗe keewɗe, diineeji keewɗi e pine keewɗe, Nepali ko ɗemngal laamu.
Innde "Nepal" ndee fuɗɗii winndeede ko e binndanɗe ummoraade e jamaanu Veda e nder duunde Inndo, jamaanu e nder Nepal ɓooyɗo nde diine Hindu sosaa, diine ɓurɗo mawnude e leydi ndii. E nder cakkital ujunere adannde ko adii jibineede Iisaa,Gautama Budda, sosɗo diine Budda, jibinaa ko to Lumbini to fuɗnaange leydi Nepal. Feccere e worgo Nepal ina njillondiri e pinal Tibet. Falnde Kathmandu nde woni hakkundeere ndee ina jokkondiri e pinal Indo-Ary en, ko ɗoon woni jooɗorde fedde Newar en rimɗunde, anndiraande Nepal Mandala. Catal Himalaya laawol Silk ɓooyngol ngol ɓuri heewde ko njulaagu falnde ndee. Diiwaan cosmopolitan oo ƴellitii ñeeñal e mahdi aadaaji ceertuɗi. E teeminannde 18ɓiire, Laamu Gorkha heɓi dental leydi Nepal. Laamu Shah sosi Laamu Nepal, caggal ɗuum waɗi nanondiral e Laamu Angalteer, e les njiimaandi mum Rana, hooreejo leydi. Leydi ndi meeɗaani koloñaal kono ndi wonnoo ko leydi buffer hakkunde Siin laamɗo e Inndo Angalteer. Demokaraasi parlemaa fuɗɗii ko e hitaande 1951 kono laamɓe Nepal ndartini ɗum laabi ɗiɗi, e hitaande 1960 e 2005. Hare hakkunde leyɗeele Nepal e kitaale 1990 e puɗal kitaale 2000 addani sosde republique sekulaire e hitaande 2008 Hindunarchy the.
Doosgal leydi Nepal, ƴettaangal e hitaande 2015, ina hollita wonde leydi ndii ko leydi parlemaa fedde nde wonaa laamuyankoore, feccii e diiwanuuji jeeɗiɗi. Nepal naati e Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1955, nanondiral sehilaagal siifondiri e Inndo e hitaande 1950 e Siin e hitaande 1960. Nepal ina jaɓɓoo sekretariat duumotooɗo FeddeAasiya worgo ngam gollondiral e diiwaanuuji (SAARC), nde woni tergal sosngal. Nepal kadi ina jeyaa e fedde nde wonaa laamuyankoore e eɓɓaande Bay of Bengal.
Ko adii dental Nepal, falnde Kathmandu ina anndiranoo Nepal. Iwdi helmere Nepal ndee laaɓtaani. Nepal feeñii e binndanɗe binndaaɗe ɓooyɗe Inndo, ɗe njahdaani e teeminannde nayaɓere ko adii jibineede Iisaa. Taƴre timmunde waawaa tabitineede, sibu hay binndanɗe ɓurɗe ɓooyde ina mbaawi jogaade darnde nde anndaaka, nde yahrata ko e fuɗɗoode jamaanu hannde oo.[1] Eɓɓooje janngirɗe ngam rokkude miijo laaɓtungo ina kaɗee sabu ŋakkeende natal timmungal daartol e ŋakkeende faamde ɗemɗe walla ɗemɗe Indo-Yuroopu e Tibeto-Burman jowitiiɗe heen.[2]
E wiyde daartol Hindu en, Nepal heɓi innde mum ko e ganndo Hindu ɓooyɗo biyeteeɗo Ne, ina wiyee no feewi Ne Muni walla Nemi. E wiyde Pashupati Purāna, ko nokku mo Ne reeni, leydi ndi e nder ɓernde Himalaya ndii anndiraa Nepāl leydi ndi ko Pashupati.[3] E wiyde taali Buddhist en, Manjushri Bodhisattva ɓuuɓnii maayo mboɗeeri adanngo ngam sosde falnde Nepal, o bayyini wonde Adi-Buddha Ne ina toppitii renndo ngo hoɗirta ɗum. No Nepal yiɗiri nii, falnde ndee ina wiyee Nepāl.[4] E wiyde Gopalarājvamshāvali, iwdi laamu Gopala ɓooyndi mooftaama c.1380s, Nepal inniraa ko Nepa cowiiɗo, sosɗo ƴiiwoonde Nepali Abhiras. E nder ndee ɗoo tinndinoore, nagge yaltinoowo kosam e nokku hee, ɗo Nepa yiyti Jyotirlinga mo Pashupatināth e wiɗto, ina wiyee kadi Ne.[5]
Indologist Norwees biyeteeɗo Christian Lassen hollitii wonde Nepāla ko dental Nipa (koɗorɗe tufnde) e -ala (suffix juutɗo wonande alaya maanaa hoɗorde), ko ɗum waɗi Nepāla firti ko "hoɗorde to koyɗe tufnde". O miijii Ne Muni ko fenaande.[4] Indologist biyeteeɗo Sylvain Levi tawi miijo Lassen ngo ina waawi jogaade kono alaa ko o jogii so wonaa miijooji makko, o wiyi tan ko wonde Newara ko vulgarism Nepala sanskrit, walla Nepala ko sanskritisation leñol nokku oo;[3] miijo makko heɓi heen ballal hay so tawii noon jaabaaki naamnal etimoloji.[6][7][8][9] Ina sikkaa kadi wonde Nepa ko leñol Tibet-Burman ngol Ne (nagge) e Pa (reende), ina hollita wonde hoɗɓe e falnde ndee ko Gopalas (nagge) e Mahispalas (nagge-nagge).[5] Suniti Kumar Chatterji ina sikki Nepal ummorii ko e ɗaɗi Tibet-Birman – Ne, mo maanaa mum laaɓtaani (hono no mbaawkaaji keewɗi ngoori nii), e pala walla bal, mo maanaa mum majji fof.[10]