Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Jump to content
Wikipedia
Aligao

Hagåtña

Ginen Wikipedia
Hagåtña.

Hagåtña[1], eståba nå'an-ñaAgana yan gi fino'EspañotAgaña, i kapitat i islanGuåhan. Mina'dos gi dikike' mineddong-ña kontodu gi populasion entre todu isengsong Guåhan. Eståba, i sentrun populasion Guåhan ha' Hagåtña ginen i Mina'dies i ochu na siklo asta i talo' i Mina'bente na siklo. På'go, hagas ha' unu ni mandistritu kometsio mayot kontodu nai gaige guenao i siyan gobietnu.

Etimolohia

[tulaika |edit source]

"Hagåtña" ginen "håga'-ña" ha'. Guåha na hinasso na ginen Hågat i fine'nena na taotao Hagåtña. Sa' ginen "håga'" i palabra "Hågat". Gi 1998 na sakkan, iLiheslaturan Guåhan ma tulaika i na'an-ña ofisiat "Agana" para "Hagåtña," i na'an-ña orihinat gi fino' Chamoru (lao ti matulaika i na'an-ña ofisiat "Agana Heights" para i na'an-ña gi fino' Chamoru "Tutuhan").

Yeografia

[tulaika |edit source]

Gaige Hagåtña gi "pachot" i saddok Hagåtña gi lichan i patten Guåhan. Kana' 3km2{\displaystyle km^{2}}(tres kuadrao kilumetro) i mineddong-ña Hagåtña. Gaige gi sanlagu i chepchop unai, gi sankattan i saddok yan i sesonyan-ña, gi sanhaya i ladera(ni Tutuhan gi hilo'). Guåha unu kuantos edificios gof takhilo' gi santalo' i sengsong, yan puru residensia gi lichan i patten songsong (guenao nå'an-ña Anigua). Ti parehu Hagåtña yan i otru na songsong, sa' manapattao i sentro tiaguihi as Europa, ya manggaige meggai na dikike' na tenda yan ristorantes siha gi halom gi talo' i sengsong. Gof hihot Hagåtña i manresidensia ni mineggai taotao ni Mongmong-Toto-Maite.

Gobietno

[tulaika |edit source]

I kapitat giya Guåhan guihi gi Hagåtña, pues manggaige guenao iLiheslatruan Guåhan, iOfisinan i Magalahi, kontodu otru na manofisinan gobietnon Guåhan. I mayot maelihi gobietna i sengsong taiguenao i otru na songsong.I Gima' I Taotao Guåhan, tradisionatmente i gima' iMagalahi, gaige gi hilo' i ladera, lao gi magahet taigue ha' gi sengsong Hagåtña.Adelup, gaige guenao i ofisinan Magalahi yan i manofisinan eksakatibu ginen i sakkan 1990, eståba ha' patten i sengsongAssan åntes di ma annex ha' gi Hagåtña ya ma na'gaige guenao i siyan iGobienton Guåhan.

Historia

[tulaika |edit source]
Hagåtña åntes di Gera.

Gaibali Hagåtña esta åntes di manmatto i Españot siha. Gi sakkan1668, matto i fine'nena na misioneru Españot asPale' San Vitores. I familian iMagalahi Kepuha ma na'i i misioneru i tano' gi Hagåtña ya siña ma kahat iDulce Nombre de Maria Catedrat-Basilica (i fine'nena na Guma' Yu'us giya Guåhan).

Durante i gobitenan Españot, ma na'suha megagai na taotao Guåhan yan otru islasMariånas ginen i sengsong-ñiha para Hagåtña.

Sina manli'e sopblan i gobiento Españot giPlaza de España hihot i catedrat iArchdiocese Hagåtña.

Despues di finakpo' iGeran Españot-Amerikanu gi 1898,España ha nå'i iEstådos Unidus ni gobietnan Guåhan. Ma kontinua ha' i siyan gobietno giya Hagåtña gi administrasion i U.S. Naval Administration. Gi 1940 na sakkan, esta kasi dies mit (10,000) na taotao Hagåtña, kana' lamita i taotao Guåhan siha.

I militat Chapones ma konne' Guåhan gi 8 Disembre, 1941. Annai i Amerikanu ma na'libre Guåhan giSegundo na Geran i Mundo, gof ma dañu i siudat ni bakudang Amerikanu. Meggai na taotao Hagåtña manhuyong i siudat despues di Gera. Gi planean kahat ta'lo i siudåt, i U.S. Navy ma fa'tinas manuebu na chalan ni mantunas, lao umesek i sitio siha ni chalan, ya på'go guåha mas ki unu na dueño i sitio. Este ha na'achaki i adelanton i siudat asta på'go.

På'go, kasi 1,100 na taotao i populasion Hagåtña, lao gaige ha' guenao i siyan gobietnu teritoriat.

Gaige i plasan batkon aire (Antonio B. Won Pat International Airport) giyaTamuneng yanBarigåda.

Riferensia

[tulaika |edit source]
  1. Chamorro.com: Hagåtña.

Bibliografia

[tulaika |edit source]
  • Rogers, Robert F (1995). Destiny's Landfall: A History of Guam: University of Hawai'i Press.ISBN 0-8248-1678-1
  • Carter, Lee D; Carter, Rosa Roberto; Wuerch, William L (1997). Guam History: Perspectives Volume One: MARC.ISBN 1-878453-28-9
  • Sanchez, Pedro C. Guahan, Guam: The History of our Island: Sanchez Publishing House.
  • (1996) Kinalamten Pulitikat: Sinenten I Chamorro: Issues in Guam's Political Development: The Chamorro Perspective: The Political Status Education Coordinating Commission.ISBN 1-883488-03-6

Website Sanhiyong siha

[tulaika |edit source]


Flaga GuamuDies i nuebi na songsong giyaGuåhan

Assan-Ma'ina • Barigåda • Chalan Pågu-Otdot • Dedidu • Hågat • Hagåtña • Humåtak • Inalåhan • Malesso' • Mangilao • Mongmong-To'to-Maite • Piti • Santa Rita • Sinahåña • Talo'fo'fo' • Tamuneng • Tutuhan (Agana Heights) • Yigu • Yoña

Ginen "https://ch.wikipedia.org/w/index.php?title=Hagåtña&oldid=23952"
Kategoria:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp