Sav originalni materijal priložen Wikipediji jeotvoren, definisanGNU-ovom licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, aadministratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmijeniti, pa tako nijedan članak nikad nije završen.
Wikipedia je počela kao projekat naengleskom jeziku 15. januara 2001, a 23. mart 2001. pokrenuta je Wikipedia nafrancuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji više od 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijihveb-sajtova.[4]
Historija Wikipedije počinje2. januara 2001, u razgovoru uSan Diegu, uKaliforniji između dva stara prijatelja,Larryja Sangera, glavnog korisnikaNupedije, iBen Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljenaonline 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici,wikipedia.org.
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poputkineskog,njemačkog,francuskog,italijanskog,ruskog, itd.
Wikipedia nabosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 94.559 članaka.
Preci
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u starojBiblioteci kodAleksandrije, ili kodPergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prijeDenisa Diderota i enciklopedija18. vijeka.
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojaveInterneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovaračslobodnog softvera,Richard Stallman je1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacijaFree Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristike
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
Ona je, ili pokušava da bude, uglavnomenciklopedija.
Ona jeWiki, u tome što je može izmijenitibilo ko (osim blokiranih korisnika).
Wikipedia se temelji na jezicima, a ne na nacijama; ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoje austrijska, australijska ni britanska Wikipedia, već samo jezičke verzije na njemačkom i engleskom jeziku itd.
Vandalizam
Veliki problem Wikipedije jevandalizam, koji donose raznivandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu2004. godine, članak obosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno pratiizmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveoIBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
Korisnici Wikipedije, koji se nazivajuvikipedisti, drže se nekoliko jednostavnih principa:
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu neutralni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena srazmerno ineutralno.
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
Vikipedisti koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
Korisnici
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (vikipedisti). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije suJimmy Wales iLarry Sanger.
Devetservera smještenih uFloridi isporučuju Wikipediju svijetu
Originalni Wikipedia softver jeUseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavatiPHP Wiki engine koji je, koristećiMySQLbazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kaoDruga faza.
Nedugo nakon što jeDruga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu2002. godine, i još uvijek se upotrebljava.Treća faza se zoveMediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
Pred kraj2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih uFloridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade naFedoraLinuxdistribuciji.
Wikipedijina baza podataka
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetitestranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projekti
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
