Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Vinova loza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vinova loza
Plodovi Vitis vinifera
PlodoviVitis vinifera
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedVitales
PorodicaVitaceae
RodVitis
L.
vrste
Vitis acerifolia

Vitis aestivalis
Vitis amurensis
Vitis arizonica
Vitis x bourquina
Vitis californica
Vitis x champinii
Vitis cinerea
Vitis x doaniana
Vitis girdiana
Vitis labrusca
Vitis x labruscana
Vitis lincecumii
Vitis monticola
Vitis mustangensis
Vitis x novae-angliae
Vitis palmata
Vitis riparia
Vitis rotundifolia
Vitis rupestris
Vitis shuttleworthii
Vitis tiliifolia
Vitis vinifera

Vitis vulpina

Vinova loza (lat.Vitis vinifera) iliobična vinova loza jevrsta biljaka izrodaVitis, koji potiče izMediteraneanske regije, centralneEurope i jugozapadneAzije.[1][2][3] To je područje odMaroka iPortugala,a na sjeveru do južneNjemačke, a na istoku do sjevernogIran.[4] Danas postoji između5.000 i 10,000 varijeteta grožđaVitis vinifera, iako je samo nekoliko od komercijalnog značaja za proizvodnjuvina istonog grožđa.[5]

Vinova loza jelijana koja naraste do 35 m dužine, uz neobičnim strukturomkore.Listovi su alternativni, palmasto trošiljčani, dugi i široki do oko 5 – 20 cm.Plod jebobica, poznata kaogrožđe; kod divljihvrsta je promjera oko 6 mm i dozrijeva kao tamno ljubičasto do crnkasto s blijedim voskastimcvastima. Kod kultiviranih biljaka, plod je obično je mnogo veći, i dug do oko 3 cm, a može biti zelen, crven ili ljubičast (crn). Divlje vrste se obično se javljaju u vlažnim šumama i obalama potoka.

Divlje grožđe se obično klasificira kaoV. vinifera subsp.sylvestris (u nekim klasifikacijamaVitis sylvestris), saV. vinifera subsp.vinifera koja je ograničena na kiltivirane oblike. Pripitomljene vinove loze imajuhermafroditne cvjetove, aliV. vinifera subsp.sylvestris jediecijske, tj. dvodomne (muški iženski cvjrtovi na odvojenim biljkama), a za razvoj plodova, neophodno jeoprašivanje.

Grožđe se jede svježe, prerađene uvino ilisok, ili sušeno za proizvodnjugrožđica (rozina). Plodovi sorti Vitis vinifera čine osnovu većine vina proizvedenih širom svijeta. Sve poznate vinske sorte pripadaju vrstiVitis vinifera, koja se uzgaja na svim kontinentima, osim naAntarktiku, i u svim većim vinskih regijama svijeta.

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004).Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo.ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002).Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo.ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^Simpson, Michael G. (2011).Plant Systematics. Academic Press.ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  4. ^Euro+Med Plantbase Project:Vitis viniferaArhivirano 28. 9. 2007. naWayback Machine
  5. ^Wine & Spirits Education Trust"Wine and Spirits: Understanding Wine Quality" pgs 2-5, Second Revised Edition (2012), London,ISBN978-1-905819-15-7

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Vinova loza
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Vinova_loza&oldid=3500372"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp