Vinova loza jelijana koja naraste do 35 m dužine, uz neobičnim strukturomkore.Listovi su alternativni, palmasto trošiljčani, dugi i široki do oko 5 – 20 cm.Plod jebobica, poznata kaogrožđe; kod divljihvrsta je promjera oko 6 mm i dozrijeva kao tamno ljubičasto do crnkasto s blijedim voskastimcvastima. Kod kultiviranih biljaka, plod je obično je mnogo veći, i dug do oko 3 cm, a može biti zelen, crven ili ljubičast (crn). Divlje vrste se obično se javljaju u vlažnim šumama i obalama potoka.
Divlje grožđe se obično klasificira kaoV. vinifera subsp.sylvestris (u nekim klasifikacijamaVitis sylvestris), saV. vinifera subsp.vinifera koja je ograničena na kiltivirane oblike. Pripitomljene vinove loze imajuhermafroditne cvjetove, aliV. vinifera subsp.sylvestris jediecijske, tj. dvodomne (muški iženski cvjrtovi na odvojenim biljkama), a za razvoj plodova, neophodno jeoprašivanje.
Grožđe se jede svježe, prerađene uvino ilisok, ili sušeno za proizvodnjugrožđica (rozina). Plodovi sorti Vitis vinifera čine osnovu većine vina proizvedenih širom svijeta. Sve poznate vinske sorte pripadaju vrstiVitis vinifera, koja se uzgaja na svim kontinentima, osim naAntarktiku, i u svim većim vinskih regijama svijeta.