| Uskonosni majmuni Catarrhini Kasni Eocen – Holocen (Sada) | |
|---|---|
| Diferenciran | |
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Primates |
| (nesvrstani) | podred Anthropoidea - Catarrhini Uskonosni majmuni |
| Natporodica | Hominoidea |
| Porodica | Porodicemajmuna Starog svijeta |
| Rod | Rodovimajmuna Starog svijeta É. Geoffroy, 1812 |
| Tipična vrsta | |
| Pan troglodytes Savage, 1847 | |
| Cercopithecoidea (Majmuni Starog svijeta) Hominoidea (Veliki majmuni) | |
Uskonosni majmuni (Catarrhini) su, uzširokonosne majmune (Platyrrhini) jedna od dvije subdivisizije višihprimata. Uključuju repatemajmune Starog svijeta ivelike majmune, od kojih se potonji dalje dijele u male majmune iligibone i velike majmune (Hominidae) u kojima suorangutani,gorile,čimpanze (uključujući i vrstubonobo) iljudi. Svi su porijeklom izAfrike iAzije. Članovi ovog parvorda se nazivajukatarini.
Determinantna razlika izmeđunovosvjetskih platirina (širokonosnih majmuna) istarosvjetskih katarina (uskonosnih majmuna) je oblik noseve.Platyrrhini (grč.platu- = ravan +-rhin = nos ) imaju nosnice koje usmjerene ustranu, dokCatarrhini (grč.kata- = dolje, ispod +-rhin = nos) imaju nozdrve prema dolje. Catarrhini također nikada nemaju repove za prihvatanje, i imaju ravne nokte i nokte na nogama i cjevaste vantimpnskeušnekosti i osam, a ne dvanaest, premolara, što im dajezubnu formulu:formulu:
Većinavrsta skupineCatarrhini ispoljavaju značajanspolni dimorfizam i ne formiraju „bračne veze“. Većina, ali ne i sve, vrsta žive u društvenim grupama.[1] i imaju šake za hvatanje (s izuzetkom dvonožnih ljudi) za hvatanje nogama.
Veliki majmuni – i u tradicionalnoj i ufilogenijskoj nomenklaturi – isključivo su vrste grupeCatarrhini. U tradicionalnoj upotrebi,majmun opisuje bilo bezrepe, velike, obično prizemne vrsteCatarrhini. "Veliki majmuni" mogu se naći kao dio zajedničkog imena tih vrsta, kao što je berberski majmun (divlji makak). Ufilogenijskoj upotrebi, izrazmajmun se odnosi samo na natporodicuHominoidea (Antropoidi). Ova grupa se sastoji se od dvije porodice:Hylobatidae ili mali bezrepi majmuni iligiboni iHominidae –veliki majmuni, uključujućiorangutane,gorile,čimpanze iHomo sapiens sapiens, sa izumrli rodovima, kao što su predljudskiAustralopithecinae i gigantski orangutanu srodniGigantopithecus.
Prema ranim nalazima, na jednoj od značajnijih raskrsnica ufilogenetskoj diversifikaciji primata vjerovatno su se našli oblici redaPlesiadapiformes, (sa porodicamaPlesiadapidae,Carpolestidae,Paromomydae,Picrodontidae iSaxonellidae). Najstariji (oko 65 miliona godina) poznati protoprimat opisan je kaoPurgatorius. Osim njega, od praprimata ovog reda, posebno su zanimljivisjevernoameričkiCarpodaptes,Picrodus iPalaechton, teevropskiPlesiadapis iSaxonella. Postoje argumentirani nagovještaji (oblik lobanje i kutnjaka) da su se, nakon toga, iz općeg stabla praprimata, najprije izdvojili pralemuri, preko skupine koja je približno imalaosobine oblikaAnagale (oligocen,Mongolija).[2]
Moguće je da prvi tarzoidi (avetnjaci) evoluirali iz neke grupe primitivnihlemura. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji ufilogenetičkoj diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjimtupajama (Tupaiidae) sličnih protoprimata.Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikihprimata − (pralemura), svrstani su upleistocenskeAdapidae, dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicomOmomidae, Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami uHolarktiku, pri čemu suAdapidae bile vezane zaevroazijski područje, aOmomidae zaameričko kopno. Tipski predstavnici adapida suAdapis iPronycticebus, a američkih −Notarctus iSmilodectes.
Sapaleontološke tačke gledišta, među omomidama najzanimljivijiOmomis,Tetonius (S. Amerika iNecrolemur (Evropa). Najbolje očuvani su ostaci oblikaNotharctus iAdapis. Ta stvorenja su bila veličine današnjihlemura, ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijegzubala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta.To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (izoligocena imiocena) praprimata izJ. Amerike, kao što su:Branisella,Homunculus,Trembacebus,Dolichocebus,Stirtonia,Neosaimiri,Cebupithecia i drugi.Pronađeni sufosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (Cercopithecidae,Hylobatidae,Pongidae iHominidae) potiču iz grupeanatomski „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i obliciTeilhardina (oligocenEgipta). Među njima seApidium,Moeripithecus iOligopithecus ( a nerijetko iParapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju iAmphipithecus iPondaungia (gornjieocenBurme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazuevolucije ka zajedničkim precimaantropomorfnih majmuna.
U donjeoligocenskim slojevimaAfrike, međutim, nađeni su fosilni ostaciprimata koji su nedvojbeno imali nizosobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodicaHylobatidae (giboni iPongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominjuParapithecus iAegyptopithecus, sa zubalom kao u suvremenih bezrepih –velikih majmuna (orangutani,čimpanze igorile), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi ufosilni rodDryopithecus. U direktne predačke formečovjekolikih primata svrstava se igibonolikiPropliopithecus, od kojeg, vjerovatno preko oblika tipaLimnopithecus iPliopithecus vode porijeklo današnjigiboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnimosobinama.[3][4][4][2][5][6][7][8]
Prema najnovijim istračivanjima, skonosni majmuni su se odvojili od širokonosnih prije oko 35 miliona godina. Glavnina njihove divizije se pojavila prije oko 25 miliona godina, agiboni su se (od velikih majmuna, uključujući i ljude) izdvojili prije oko 15-19 miliona godina.[9]
Maja2005. otkrivena su tri nova primatskafosila na brduBugti (''Bugti Hill'') uPakistanu. Smatra se da su ovi nalazi zatvorili mnoge misterije o prošlosti primata. Jedna od tih tajni je otkrivena2001. godine, kada je otkriven rani primatBugtilemur, što je osnažilo pretpostavku da sulemuri došli izAzije, a ne izAfrike.[10][11]
Tri praprimata:Bugtipithecus inexpectans,Phileosimias kamali, iPhileosimias brahuiorum datiraju dooligocena prije 30 miliona godina – kada su majmni dominirala samo uAfrici majmuni To su bile mali lemuri nalik uskonosnim majmunima koji su napredovali u drevnim tropskim kišnimprašumama. Moguće je da su ovi azijski oblici bili slijepa granaevolucije,tj. bočna grana grupeEosimias. Druga nova otkrića mogućih fosilnih katarinolikih primata potiču izKine,Tajlanda iBurme.[12][13][14]
Zanimljivo je zapaziti da pomenuti novi nalazi ne opovrgavaju ranije pretpostavke o azijskom porijeklu pralemura, nego ih učvršćuju novim materijalnim dokazima, opisujući nove „vrste“ u različitim dijelovima Azije (prva nalazišta su bila uMongoliji).
Uskonosni majmuni su se odvojili od širokonosnih prije oko 35 miliona godina. Glavnina njihove divizije se pojavila prije oko 25 miliona godina, agiboni su se (od velikih majmuna, uključujući i ljude) izdvojili prije oko 15-19 miliona godina.[9]
