Umjetnost je specifična ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita značenja pridodavana su umjetnosti u različitim historijskim periodima, međutim od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati sljedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomnijezik; umjetnost ima nezavisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definisane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja na kojima se odFrancuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.[1]
Obilježje moderne ipostmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja iideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevniEgipat,antička umjetnost,bizantijska umjetnost itd.) ne može se govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim praksama.Umjetnost i njen svijet, u savremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što doživljavamo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njenoj historiji, njenom jeziku, njenim brzim i aktuelnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije,biblioteke, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operske kuće,teorija umjetnosti,estetika itd.).
Premda riječ "umjetnost" danas uglavnom označava likovne, odnosno vizuelne umjetnosti, u tradicionalnom smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevamoknjiževnost,muziku,likovnu umjetnost ifilmsku umjetnost. Svaka se od ovih makro-umjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd: književnost se može podijeliti na prozu, liriku i dramu, koja se opet može podijeliti na scenske iliplesne umjetnosti i slično; muzika se može podijeliti na tradicionalnu, klasičnu,džez i rock muziku, od kuda se dalje moće doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost naslikarstvo,kiparstvo i arhitekturu, od kuda se može doći do umjetnostiperformansa,video umjetnosti, fotografske umjetnosti,internet umjetnosti i slično.
Tradicionalni spisak umjetnosti navodi ih šest; s pojavom filma on je stavljen kao sedma umjetnost, a s pojavomstripa on je nazvan devetom umjetnošću.
Historijom, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke nauke kao što suhistorija,historija umjetnosti i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite naučne (društvene ili prirodne, poput matematike) i paranaučne prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija,feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.