Prije dolaskaEvropljana na kontinent, na području sadašnjih Sjedinjenih Američkih Država živjela su razna plemenaAmeričkih starosjedilaca (poznatijih kaoIndijanci). Nije precizno utvrđeno odakle potiču američki starosjedioci, ali se smatra se da je bar jedna grupa došla izSibira prije otprilike 20.000 godina.Kolumbovo putovanje nije bilo prvo putovanje na kojem su Evropljani "pronašli"Novi svijet ali je najznačajnije. Poslije njegovog putovanja,Španija iFrancuska su uspostavile kolonizacijska carstva u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Englezi su relativno kasno uspostavili kolonije, ali su njihove kolonije na istočnoj obali Sjeverne Amerike bile najuspješnije. Većina naseljava engleske kolonije prvenstveno u nadi da će se obogatiti. Mnogi se kasnije odlučuju za put u nadi za vjerskom slobodom na novom kontinentu. Zbog ovih i raznih ostalih razloga,13 kolonija osnovano je do 1750-ih. Poslije velikog Francusko-engleskog rata Englezi su uspostavili veliki porez na engleske kolonije da bi mogli naplatiti ratnu štetu. Amerikanci su se odvojili od Velike Britanije 1775. većinom zbog političko-ekonomskih razloga, čime počinjeAmerički rat za nezavisnost.
Amerikanci su dobili rat za nezavisnost uz pomoćFrancuza. Godine 1787. napisan jeUstav Sjedinjenih Američkih Država, koji 1789. uspostavlja prvu modernudemokratiju na svijetu. Sjedinjene Američke Države lagahno se počinju širiti. Pod vodstvomGeorgea Washingtona i njegovih nasljednika Amerika se nastoji udaljiti od evropske politike. Ipak, Amerika kupuje teritoriju Louisianne od Francuza 1803, a 1812. ponovo ratuje protiv Velike Britanije i gotovo dolazi na rub poraza.
U prvoj polovini 19. stoljeća Sjedinjene Američke Države nastavljaju se širiti. Godine 1846. vode rat protivMeksika, koji lahko dobijaju, osvajajući čakMexico City. U mirnim uvjetima Sjedinjene Države proširuju se do Tihog okeana. Međutim, problemropstva u postaje evidentan. Godine 1861. počinjeAmerički građanski rat između Juga i Sjevera. Sjeverne snage pobjeđuju i u dogledno vrijeme ropstvo biva ukinuto, ali se država neće u potpunosti oporaviti od građanskog rata sve do 20. stoljeća.
Godine 1917. Sjedinjene Američke Države ulaze uPrvi svjetski rat. Užas rata ima uticaj na kulturni pokret 1920-ih danas poznat kao "Roaring 20s" ili "Džez Era". Prosperitet i bogatstvo ovog doba brzo nestaje tokomVelike depresije 1930-ih. Ulaskom uDrugi svjetski rat Amerika se uspijeva riješiti ekonomske depresije. Sjedinjene Američke Države i saveznici dobijaju rat. Pred kraj rata Amerika postaje prva država na svijetu koja upotrebljavaatomsku bombu.
Druga polovina 20. vijeka u historiji Sjedinjenih Država je poznata po rivalstvu saSovjetskim savezom, poznatom kao "hladni rat". Hladni rat u više navrata ispoljava tendenciju da preraste u otvoren sukob, ali godine utrke u naoružavanju između dvije države ekonomski lome Sovjetski Savez, koji se raspada 1991, dok Sjedinjene Države prosperiraju pod vodstvomRonalda Reagana. Nakon hladnog rata Amerika ostaje jedinasupersila na svijetu. Poslije terorističkog napada uNew Yorku 2001, američki predsjednikGeorge W. Bush proglašavaRat protiv terorizma.
Sjedinjene Američke Države su površinom treća najveća država na svijetu, poslijeRusije iKanade, sa ukupnom površinom od 9.631.418 km2;. Sa ovako ogromnom teritorijom,geografija Sjedinjenih Američkih Država u velikoj mjeri varira od jednog područja do drugog.Appalachian iStjenovite planine planine su dva glavna planinska masiva na teritoriji Sjedinjenih Država. Stjenovite Planine su više i nalaze se na zapadu, dok se niže, Appalachian planine nalaze na istoku.
Istočno od rijekeMississippi (Najveće rijeke uSjevernoj Americi) je uglavnom šumovito. Appalachian planine dijele ovo područje u istočne i srednjozapadne Sjedinjene Američke Države, iako se "južne države" često smatraju posebnomregijom primarno zbog kulturnih razloga. Zapadno od Mississippija su zapadne Sjedinjene Američke Države. Između Mississippija i Stjenovitih planina nalazi seVelika ravnica (SAD) (VećinaDivljeg zapada) dok se Tihookeanske Sjedinjene Američke Države nalaze zapadno od Stjenovitih planina. Daleka državaAljaska se smatraarktičkom zemljom, dok seHawai'i smatraju tropskim područijem.
Sjedinjene Američke Države imaju dugu granicu saKanadom iMeksikom. Granica s Kanadom je duga 8.893 km, a s Meksikom 3.326 km. 19.924 km granice Sjedinjenih Američkih Država dira okeane i mora. Što se tiče klime, većina Sjedinjenih Američkih Država ima blagu klimu, izuzev nekoliko područja koji imajuarktičku klimu (Aljaska), ilitropsku klimu (Florida, Hawa'i). Neka područja Sjedinjenih Američkih Država imaju visok rizik oduragana i ostalih tropskih oluja (države na južnoj atlantskoj obali i države Meksičkog zaljeva),tornada (središnje države), izemljotresa (većinom države Kalifornija i Washington).
Na zapadu su Kordiljeri, vjenačne planine savulkanskim reljefnim oblicima u nekim dijelovima. Najviši vrhovi preko 6000 m su u Aljaskim planinama. Južnije se ističu vijenci Stjenovitih planina, koji sa Kaskadskim planinama Sijera Nevade zatvaraju visoravan Velike zavale i visoravan Kolorado. Na istoku je Apalački plato sa velikim zalihama uglja, gvožđa i nafte. Priatlantska nizija, na sjeveroistoku, posebno je razuđena, pa su tu izgrađene najvažnije luke. Na jugoistoku ove nizije turistički je atraktivno poluostrvo Florida.
Vlada i politika Sjedinjenih Država zasnovana je naUstavu Sjedinjenih Američkih Država, napisanom 1787. Ustav je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih 10 su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog Ustava. Grupno se nazivaju "Spisak prava" (Bill of Rights), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo naslobodu govora ivjeroispovijesti.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je jedna od najstarijih na svijetu. Kaofederalna demokratija, sastoji se od izvršne, zakonodavne, i sudske vlasti. Izvršna vlast se sastoji odpredsjednika i njegovog kabineta, uz dodatak raznih državnih službi.
Zakonodavna vlast jeKongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji odDoma zastupnika (House of Representatives) iSenata (Senate). Zastupnici i Senatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.
Sudska vlast se sastoji od svih sudova u Sjedinjenim Državama.Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država broji devet sudija, koji su na doživotnom mandatu. Nakon smrti ili povlačenja sudije, predsjednik SAD-a nominira novog sudiju, kojeg šalje Senatu da glasa za odobravanje.
Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod nivoa moći federalne vlade. Koliko tačno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država suRepublikanska Stranka iDemokratska Stranka.
Sjedinjene Američke Države se sastoje od 50 saveznih država. Svaka savezna država ima svoju vladu koja u glavnom radi po istom principu kao federalna vlada u Washingtonu. Svaka država ima glavni grad i državne simbole, kao i ustav i zakone. Jedino zakoni koji su proturječni postojećem federalnom zakonu nisu dozvoljeni. Tačan balans nezavisnosti kojeg bi savezne države trebale imati od federalne vlade je kroz historiju tema brojnih rasprava u američkoj politici, naročito tokom 19. stoljeća.
Sjedinjene Američke Države su trenutno privredno najjača zemlja u svijetu.2003. godine, ukupanbruto domaći proizvod je iznosio 10,98 biliona američkih dolara (USD) što iznosi 37.800 USD po glavi stanovnika.
Valuta Sjedinjenih Američkih Država jeamerički dolar koji isto služi kao valuta u nekim drugim zemljama svijeta, poputEkvadora.Berzne dionice Sjedinjenih Američkih Država su poznate kao pokazitelji stanja svjetske privrede.
Crnci čine malo manje od 13% stanovništva Sjedinjenih Država. Hispanci čine 13,4% stanovništva, ali dolaze iz raznih zemalja iz Centralne i Južne Amerike.Meksikanci čine većinu u nekim saveznim državama na jugozapadu zemlje. Azijati čine 4,2% stanovništva a američki starosjedioci tek 1,5%.
Prema procjenama Američke vlade, otprilike 350.000Bošnjaka živi u Sjedinjenim Državama. Većina se nalazi u centralno-zapadnoj regiji, u gradovima poputSt. Louisa iChicaga (25 000+ u tim gradovima). U nekim malim gradovima poputUtike (središnja New York država), Bošnjaci čine većinski dio stanovništva[nedostaje referenca]. Prema nekim procjenama, Bošnjaci su treća najveća grupa muslimana u Americi.
Kultura Sjedinjenih Država je imala ogroman uticaj na svijet.Američka muzika je poznata širom svijeta. Čuveni stilovidžez ibluz su oba iz Sjedinjenih Država, a Amerikanci su imali veliki uticaj narock and roll muziku.
Američki filmovi su također izuzetno popularni u svijetu. ČuveniHollywood se nalazi doLos Angelesa.
Sjedinjene Države imaju preko 4.000univerziteta, a neki poputHarvarda iYalea su među najčuvenijim i visoko-obrazovnim institucijama na svijetu. Mnogi poznati pisci i naučnici, poputMark Twaina iThomasa Edisona su bili Amerikanci.
^Sljedeća dva primarna izvora predstavljaju obim (min./maks.) ukupne površine za Kinu i SAD.Oba izvoraisključuju Tajvan iz površine Kine.
Encyclopædia Britannica svrstava Kinu kao svjetsku treću najveću državu (nakon Rusije i Kanade) s ukupnom površinom od 9.572.900 km2,[8]and the United States as fourth-largest at 9,526,468 sq km. The figure for the United States is less than in the CIA Factbook because itexcludes coastal and territorial waters.[9]
CIA World Factbook svrstava SAD kao treću najveću državu (nakon Rusije i Kanade) s ukupnom površinom od 9.833.517 km2,[10] te Kinu kao četvrtu najveću sa 9.596.960 km2.[11] Ovi podaci za SAD veći su od onih koje navodiEncyclopædia Britannica jeruključuju obalne i teritorijalne vode.
Guy Gugliotta (februar 2013)."When Did Humans Come to the Americas?".Smithsonian Magazine. Washington, DC: Smithsonian Institution. Pristupljeno 25. 6. 2015.