Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ime mu je daoFerdinand Magellan, poznatiportugalski istraživač-moreplovac. Ovaj okean zauzima trećinu Zemljine površine, bolje rečeno179,7 miliona km2, što je više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15.500kilometara, odBeringovog mora naArktiku na sjeveru do ledenih dijelovaAntarktike na jugu. Iako nema neke prirodne granice koja bi ga odvajala od Južnog okeana, taj njegov dio na Antarktici naziva seJužni okean. Granica je dogovorna.
Tihi okean najširi je na 5° sjevernegeografske širine. Proteže se na 19.800 kilometara odIndonezije do obalaKolumbije iPerua. Najdublja tačka ujedno je najdublja tačka na svijetu. Nalazi se uMarijanskoj brazdi, a podatak o njenoj dubini stalno varira, posljednji podatak kaže 11.022 metara ispod nivoamora. Prosječna dubina je 4.300 metara.
Tihi okean sadrži oko 25.000ostrva (više nego u svim drugimokeanima zajedno), od kojih je većina južno odekvatora. Jedna teorija govori kako setektonske ploče u Tihom okeanu smanjuju, dok se one uAtlantskom okeanu povećavaju.
Kako se Tihi okean širi na ± 180°geografske dužine, gdje zapad postaje istok,azijska strana okeana se smatraistočnim Tihim okeanom, a suprotna je stranazapadni Tihi okean.Datumska granica većim dijelom prati ±180° geografske dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te geografske odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dioAzje, zatim skreće prema zapadu obilazećiAleutska ostrva da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila ostrvsku državuKiribati i još neke manja ostrva.
TokomMagellanovog putovanja doFilipina, po izlasku iz prolaza krozOgnjenu zemlju (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi okean vrlo miran okean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom okeanu podložno jevulkanskim erupcijama ipotresima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji sucunamiji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju ostrva igradove na svom putu.
Temperature mora u Tihom okeanu kreću se od smrzavajućih naZemljinim polovima do vrlo toplih (oko 29 °C) naekvatoru.Salinitet također varira pogeografskoj dužini. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog mnogo obilnih padavina na ekvatoru tokom cijele godine. Također, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode. No, po prosjeku temperatura, Tihi okeantopliji je odAtlantskog okeana.
Na oko 45°N Kuroshio struja skreće prema istoku gdje se račva. Dio struje skreće prema sjeveru postajućiAleutska struja. Drugi dio vodenih masa skreće prema jugu i ponovo dolazi u područje sjevernoekvatorske struje. U bliziniSjeverne Amerike, Aleutska struja također se račva. Sjeverni dio ulazi uBeringovo more kružeći njime u smjeru kazaljke na satu. Južni krak usporava i nastavlja prema jugu kaokalifornijska struja.
Južnoekvatorska struja pratiekvator u smjeru zapada. Istočno odNove Gvineje skreće prema jugu da bi se na oko 50°S, priključilaantarktičkoj struji. U bliziničileanske obale, južnoekvatorska se struja dijeli; jedan ogranak teče okorta Horn, a drugi skreće prema sjeveru i formira peruansku iliHumboldtovu struju.
U sklopu zatvorene putanje Andesitske linije, nalaze se brojnevulkanske planine, ostrva i stijene koje karakteriziraju središnji Tihi okean. Ovdje selava nježno uzdiže i gradi ogromne podvodne vulkanske planine. No, izvan Andesitske linije, vulkani su eksplozivni i tvore takozvaniPacifički vatreni prsten.
Iako jeSAD prisvojioFilipine,Japan je imao većinu zapadnopacifičkih ostrva tokomDrugog svjetskog rata. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi.
Iskorištavanje tihookeanskih mineralnih dobara jespriječeno zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavajuprirodni plin inafta, dok sebiseri skupljaju duž obala Australije,Nikaragve,Paname i Filipina, iako se aktivistiGreenpeacea žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom okeanu živi neslućen brojriba. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poputtune,lososa,srdela,sabljarki, kao iškoljke.
1986. godine su članice južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog okeana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području.
