Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Temperatura

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivofizici

Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplotno stanje neke materije. Ona ovisi o tome kolikotoplote sadrži neko tijelo određenemase i pritiska. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplota, a temperature se izjednačavaju. Jedinica za mjerenje temperature u SI jestekelvin (K), a postoji i još nekoliko jedinica koje ne pripadaju SI: stepenCelzija (°C),stepen Fahrenheita (°F). Najniža teoretski moguća temperatura je 0 K (-273,15 °C). Naziva seapsolutnom nulom.

Apsolutna termodinamička temperatura

[uredi |uredi izvor]

Ova definicija temperature polazi od rada reverzibilne toplotne mašine, za koji je omjer temperatura toplog i hladnog rezervoara jednak omjeru količine topline predane iz toplog i primljene u hladni rezervoar:

TATB=QAQB{\displaystyle {\frac {T_{A}}{T_{B}}}={\frac {Q_{A}}{Q_{B}}}}

Ovo je univerzalna definicija temperature stoga što je nezavisna o materijalu (tvari) i načinu rada toplotne mašine dokle god je toplotna mašina reverzibilna.

Mnogi fizički procesi povezani su s temperaturom; neki od njih su dati u nastavku:

Skale

[uredi |uredi izvor]

Temperaturnim skalama su potrebne dvije vrijednosti za definiciju: tačka odabrana kao nula stepeni i veličine inkrementalne jedinice temperature.

Apsolutna nula

[uredi |uredi izvor]

Naapsolutnoj nuli temperature, nikakva energija se ne može ukloniti iz materije kao toplota, što je činjenica izražena utrećem zakonu termodinamike. Na ovoj temperaturi materija ne sadrži makroskopsku toplotnu energiju, ali i dalje ima kvantno-mehaničkuenergiju nulte tačke kako je predviđenoprincipom nesigurnosti, iako to ne ulazi u definiciju apsolutne temperature. Eksperimentalno, apsolutnoj nuli se može pristupiti samo vrlo blisko; nikada se ne može postići (najniža temperatura postignuta eksperimentom je 100 pK).  Teoretski, u tijelu na temperaturi od apsolutne nule, prestalo je svo klasično kretanje njegovih čestica i one su u potpunom mirovanju u ovom klasičnom smislu. Apsolutna nula, definisana kao5000000000000000000♠0, tačno je jednako2995726850000000000♠−273,15 ili2995540330000000000♠−459,67.

Napomene i reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^Agency, International Atomic Energy (1974).Thermal discharges at nuclear power stations: their management and environmental impacts: a report prepared by a group of experts as the result of a panel meeting held in Vienna, 23–27 October 1972. International Atomic Energy Agency.
  2. ^Watkinson, John (2001).The Art of Digital Audio. Taylor & Francis.ISBN 978-0-240-51587-8.
Dva termometra koja pokazuju temperaturu u Celzijusima i Farenhajtu

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]


Nedovršeni članakTemperatura koji govori ofizici treba dopuniti.Dopunite ga premapravilima Wikipedije.

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Temperatura
Padavine
Razorne pojave
Druge pojave
Prognoza
Klime
Godišnja doba
Granemeteorologije
Normativna kontrolaUredi na Wikipodacima
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Temperatura&oldid=3631274"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp