Suhozid je konstrukcija nastala slaganjemkamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – i unutar i izvan naseljenih prostora.[1]
Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjemkamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja ipoljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida:
kao zid
kao ograda oranice ili pašnjaka
u gradnji bunara
u gradnji puteva.
Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje suljudi koristili odprahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava ilavina, te u borbi protiverozije, unapređenjubioraznolikosti i stvaranju adekvatnihmikroklimatskih uvjeta za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralnih zajednica u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode.