Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Strasbourg

Koordinate:48°35′04″N7°44′45″E /48.58444°N 7.74583°E /48.58444; 7.74583
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
48°35′04″N7°44′45″E /48.58444°N 7.74583°E /48.58444; 7.74583
Strasbourg
Grad
Pogled na Strasbourg
Zastava
Država Francuska
RegijaElzas
DepartmanBas-Rhin
Koordinate48°35′04″N7°44′45″E /48.58444°N 7.74583°E /48.58444; 7.74583
Površina
 - Grad78,26 km2
 - Urbana zona222 km2
 - Metro1 351,5 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona440 264 (2006)
 - Metro638 670 (2006)
 - Grad272 975 (2006)
Gustoća
 - Grad3 488 /km2 
GradonačelnikJeanne Barseghian(EÉLV)
Vremenska zonaSrednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj0388, 0390, 0368
Veb-sajt:www.strasbourg.eu

Strasbourg (elzaški:Strossburi;njemački:Straßburg) jeste grad na istokuFrancuske, na lijevoj obaliRajne.Glavni je grad (chef-lieu) pokrajineElzas i departmanaBas-Rhin.

Po veličini jesedmi grad u Francuskoj i jedini grad u svijetu čiji je centarUNESCO proglasiosvjetskom baštinom1988. godine. Također je jedan od rijetkih gradova, zajedno saŽenevom iNew Yorkom u kome se nalaze sjedišta međunarodnih organizacija, a da nije glavni grad neke države.

U Strasbourgu se nalazi sjedišteVijeća Evrope,Evropskog suda za ljudska prava iEvropskog parlamenta, koji održava neke sjednice i uBruxellesu.

Geografija

[uredi |uredi izvor]

Grad prolazi rijeka Ill, pritoka Rajne i razdvaja se u pet rukavaca u središtu grada (u Maloj Francuskoj). Sastoji se od nekoliko četvrti kao:Njemačka četvrt,Robertsau,Cronenbourg,Koenigshoffen,Hautepierre,Elsau,Krutenau,Neudorf,Meinau,Neuhof...).

Položaj

[uredi |uredi izvor]
Pogled na grad iz satelita

Strasbourg se nalazi u elzaškoj dolini u sjeveroistočnom dijelu Francuske. Grad je u središtu zapadne Evrope što mu daje veliki prometni i politički značaj. Prometno je važan položaj u dolini Rajne, koja odBasela doMainza čini prirodni koridor.Zračne linije, grad je udaljen jednako (oko 750km) odSredozemnog mora,Baltičkog mora iAtlantika. 500 km je udaljen odJadrana iSjevernog mora.

Klima u kojoj se nalazi Strasbourg polukontinantalna je s jakim promjenama temperatura. Zime su vrlo hladne, s velikim brojem padavina, a ljeta su vruća i sparna. Vjetrovi koji pušu gradom vrlo su rijetki i spori. Krajem ljeta česte su oluje, klima grada razlikuje se od ostalih francuskih regija zbog zaštiteVosgeških planina.

Geomorfologija i hidrografija

[uredi |uredi izvor]

Grad se nalazi na prosječnoj visini od 140 metara, iznad nivoa mora i karakterizira ga poprilično ravan reljef. U središtu grada tek se može zapaziti lagana neravnina terena. Istočni dio općinskog područja, uzduž rijeke Rajne sastoji se od više otoka (île aux Épis, Rohrschollen...) koje tvore rukavciRajne koji se spajaju sa Illom. Zbog velikog broja vodenih površina, ovo je područje vrlo osjetljivo napoplave. Ovo je razlog zašto je gradnja većine stambenog dijela bila popraćena navodnjavanjem i isušivanjem određenih kanala.

Zelene površine

[uredi |uredi izvor]

Sjeveroistok i jugoistok općine prekriveni su prostranimšumama, koje su ostaci stare velike rajnske šume, koja se nalazila uzduž velikog dijela rijeke. Ova izuzetna šuma sadržavala je mnoge jedinstvene i raznolike životinjske vrste u Evropi. Izgradnjom brana usporio se tok inače vrlo divlje rijeke i ovo je postalo močvarno područje. Trenutno je na snazi program "Živa Rajna" čiji je cilj očuvanje i obnova prirodnih staništa uzduž Rajne.

Grad ima oko 300hektara parkova i vrtova, od kojih je glavniparc de l'Orangerie. Park se nalazi nasuprot Evropske palače i u njemu se nalaze brojne atrakcije, kao: Zoološki vrt, uzgajališteroda i uređeno jezero na kojem se nalazi paviljon sagrađen1804. u čast cariceJozefine. Druge zelene površine jesu:

  • botanički vrt, otvoren1880. za studente medicinskog i farmaceutskog fakulteta
  • parc de la Citadelle, na mjestu tvrđave koju je sagradio Vauban po naredbi Luja XIV, nalazi se na jugoistoku grada
  • park dvorca Pourtalès u Robertsauu
  • Contadesov park, napravljen u18. vijeku kao gradsko šetalište
  • Vrt Dviju Obala (le jardin des Deux Rives), prekogranični park na obje strane Rajne, površine 55ha. U središtu parka nalazi se pješački most.
KejeviKrutenaua, s pogledom na palačuPalais des Rohan (180°)

Evropski grad

[uredi |uredi izvor]

Zbog svoje dvonacionalne i dvojezične kulture, grad je postao jedan od glavnih gradova ujedinjeneEvrope. U njemu se nalaziVijeće Evrope, sjedišteEvropskog parlamenta iEvropski sud za ljudska prava.

Privreda

[uredi |uredi izvor]

Zbog vrlo povoljnog geografskog položaja, grad je vrlo prometno raskršće Evrope. Kao i u svim većim gradovima, najviše je stanovništva zaposleno u tercijanom sektoru, iako je velik broj ljudi zaposlen i uindustriji, pogotovo iz okolnih mjesta. Grad broji oko 150 000 radno aktivnih stanovnika, ali taj je broj mnogo veći, budući da mnoštvo ljudi koji rade u Strasbourgu ne žive tačno u njemu.

Trgovina i obrtništvo

[uredi |uredi izvor]
Božićna tržnica u Strasbourgu.

Obrtnici zapošljavaju oko 10% radnog stanovništva grada. Taj je postotak utrgovini mnogo veći. Trgovinska aktivnost najviše se odvija u dvije velike komercijalne zone koje se nalaze na jugu i sjeveru grada. Središte grada prepuno je luksuznih trgovina, a u njemu se nalazi i jedan trgovački centar. Grad trgovački privlači ljude iz cijele okoline i s obje strane Rajne.

Turizam i ugostiteljstvo

[uredi |uredi izvor]

Grad, kao i općenitoElzas, računa mnogo naturizam u svom razvoju. Smatra se da turizam čini oko 2% godišnjeg prihoda Elzasa, gdje najveći dio ostvaruje Strasbourg. Jedna od najvećih atrakcija svake godine jest božićna tržnica, koja počinje s radom u decembru. U tom periodu najveća je popunjenost hotelskih kapaciteta u gradu i regiji. Međutim, ta popunjenost je mnogo niža u ostatku godine.

Ugostiteljstvo je vrlo razvijeno u Strasbourgu, pogotovo u središtu grada. Grad ima vrlo raznoliku ponudu restorana. Također je moguće pronaći mnoštvo tipičnih regionalnih gostionica, kao vinarije i pivnice.

Industrija i građevinarstvo

[uredi |uredi izvor]
Pogled na grad

Zaposleni uindustriji čine oko 13,8% od ukupnog broja zaposlenog stanovništva. Građevinarstvo čini manji dio tog broja. U gradu se nalazi mnoštvo multinacionalnih poduzeća, koja pružaju kvalitetno zaposlenje, pogotovo uautomobilskom sektoru (npr.General Motors iliJohnson Controls). Udio zaposlenih u industriji mnogo je važniji za okolne općine.Riječna luka Strasbourga ima veliku ulogu u privrednom razvoju grada. Danas su određena mjesta u luci namijenjena za industrijski otpad. Danas postoji veliki broj čeličana s obje strane Rajne, pogotovo s njemačke. 1990-ih osnovana je i jaka farmaceutska industrija, oko grada postoji nekoliko istraživačkih centara, kao Institut de Génétique et de Biologie Moléculaire et Cellulaire ili l’Institut Clinique de la Souris uIllkirch-Graffenstadenu.

Kantoni Strasbourga

[uredi |uredi izvor]

Strasbourg je podijeljen u 10kantona :

(Popis od 1999.)

Gradovi partneri

[uredi |uredi izvor]

Stanovništvo

[uredi |uredi izvor]
Razvoj stanovništva
16841789185118711910192119361946
22 00049 94375 56585 654178 891166 767193 119175 515
19541962196819751982199019992004
200 921228 971249 396253 384248 712252 338264 115272 800

Sport

[uredi |uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Strasbourg
UNESCO
Normativna kontrolaUredi na Wikipodacima
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Strasbourg&oldid=3765464"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp