Spol jebiološka osobina koja određuje da li organizam koji sespolno razmnožava proizvodi muške ili ženskegamete.[1][2][3][4] Tokom spolnog razmnožavanja, muška i ženska gameta se spajaju uzigotu, koja se razvija upotomstvo koje nasljeđuje osobine od svakog roditelja. Po konvenciji,organizmi koji proizvode manje, pokretljivije gamete (spermatozoide) nazivaju se muškima, dok se organizmi koji proizvode veće, nepokretne gamete (jajne ćelije) nazivaju ženskim.[5] Organizam koji proizvodi oba tipa gameta jehermafrodit.[3][6]
Kod nehermafroditskih vrsta, spol pojedinca se određuje kroz jedan od nekoliko biološkihsistema za određivanje spola. Većina vrstasisara imaXY sistem određivanja spola, gdje mužjak obično nosi X iY hromozom (XY), a ženka obično nosi dvaX hromozoma (XX). Drugi sistemi hromozomskog određivanja pola kod životinja uključujuZW sistem kod ptica iXO sistem kod nekih insekata.[7] Različiti ekološki sistemi uključuju određivanje spola ovisno o temperaturi kod gmizavaca i rakova.[8]
Mužjak i ženka neke vrste mogu biti fizički slični (seksualni monomorfizam) ili imati fizičke razlike (seksualni dimorfizam). Kod spolno dimorfnih vrsta, uključujući većinu ptica i sisara, spol jedinke se obično identificira posmatranjem seksualnih karakteristika te jedinke. Seksualni odabir ili izbor partnera može ubrzati evoluciju razlika među spolovima.
Izrazi mužjak i ženka obično se ne primjenjuju na spolno nediferencirane vrste kod kojih su jedinke izomorfne (izgledaju isto) i gamete su izogamne (ne razlikuju se po veličini i obliku), kao što je zelena alga Ulva lactuca. Neke vrste funkcionalnih razlika između jedinki, kao što su gljive,[9] mogu se nazvati tipovima parenja.[10]
Životni ciklus vrste koja se seksualno razmnožava prolazi kroz haploidne i diploidne faze
Spolna reprodukcija, u kojoj dvije individue proizvode potomstvo koje posjeduje odabir genetskih osobina svakog roditelja, isključivo je zaeukariote. Genetske osobine su kodirane udezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK)hromosoma. Ćelija eukariota ima skup uparenihhomolognih hromozoma, po jedan od svakog roditelja, a ovaj dvohromozomski stadij naziva se "diploid". Tokom seksualne reprodukcije, diploidni organizam proizvodi specijalizovane haploidne polne ćelije nazvane gamete putemmejoze,[11] od kojih svaka ima jedan set hromozoma. Mejoza uključuje fazugenetičke rekombinacije putemkromosomskog ukrštanja, u kojoj se regije DNK razmjenjuju između parova hromozoma koji se podudaraju, kako bi se formirali novi hromozomi, svaki sa novom kombinacijom gena roditelja. Zatim se hromozomi odvajaju u pojedinačne skupove u gametama. Kada segamete spoje tokom oplodnje, nastalazigota ima polovinu genetskog materijala majke i polovinu oca.[12] Kombinacija kromosomskog ukrštanja ioplodnje, spajajući dva pojedinačna seta hromozoma zajedno kako bi se napravio novi diploidni zigot, rezultira novim organizmom koji sadrži različit skup genetskih osobina svakog roditelja.
Kodživotinja se haploidni stadij javlja samo u gametama, polnim ćelijama koje se spajaju u zigotu koja se razvija direktno u novi diploidni organizam. U biljnoj vrsti, diploidni organizam mejozom proizvodi vrstu haploidnespore koja je sposobna podvrgnuti ponovljenoj diobi stanica kako bi proizvela višećelijski haploidni organizam. U oba slučaja, gamete mogu biti spolja slične (izogamija) kao u zelenoj algiUlva ili mogu biti različite po veličini i drugim aspektima (anizogamija).[13] Razlika u veličini najveća je uoogamiji, vrsti anizogamije u kojoj se mala, pokretna gameta kombinuje sa mnogo većom, nepomičnom gametom.[14]
U anisogamskim organizmima, po konvenciji, veća gameta (nazvana jajna ćelija) se smatra ženskom, dok se manja gameta (nazvana spermatozoid ili ćelija sperme) smatra muškom. Individua koja proizvodi velike gamete je ženska, a ona koja proizvodi male gamete je muška.[15] Pojedinac koji proizvodi oba tipa gameta je hermafrodit. Kod nekih vrsta, hermafrodit se može sam oploditi i proizvesti potomstvo.
Otprilike 95% životinjskih vrsta ima odvojene muške i ženske individue i kaže se da sugonohorične. Oko 5% životinjskih vrsta suhermafroditi.[16] Ovaj nizak postotak se djelimično može pripisati velikom broju vrsta insekata, kod kojih nema hermafroditizma.[17] Oko 99% kralježnjaka su gonohori, a preostalih 1% koji su hermafroditi su gotovo sve ribe.[18]
Većina biljaka je dvospolna,[19]:212 ili hermafroditi (sa prašnicima i tučkom u istom cvijetu) ili jednospolni.[20][21] Koddvodomnih vrsta muški i ženski spol se nalaze na odvojenim biljkama.[22] Oko 5% cvjetnica je dvodomno, što je rezultat čak 5000 neovisnih podrijetla.[23]Dioecija je uobičajena kodgolosjemenjača, u kojima je oko 65% vrsta dvodomno, ali većinačetinara je jednodomna.[24]
Omjer spolova je omjermužjaka iženki upopulaciji. Kao što je objašnjenoFisherovim principom, iz evolucijskih razloga to je obično oko 1:1 kod vrsta koje se razmnožavaju spolno.[25][26] Međutim, mnoge vrste odstupaju od ravnomjernog omjera spolova, bilo periodično ili trajno. Primjeri uključujupartenogene vrste, organizme koji se periodično pare kao što su lisne uši, neke eusocijalneose,pčele,mravi itermiti.[27]
Omjer spolova kod čovjeka je od posebnog interesa zaantropologe idemografe. U ljudskim društvima, omjer polova pri rođenju može biti značajno izobličen faktorima kao što su starost majke pri rođenju[28] i spolno selektivniabortus ičedomorstvo. Izloženostpesticidima i drugim zagađivačima okoliša također može biti značajan faktor koji doprinosi.[29] Od 2024, globalni odnos spolova pri rođenju procjenjuje se na 107 dječaka na 100 djevojčica (1.000 dječaka na 934 djevojčice).[30] Do punoljetstva, odnos spolova se obrće, sa 81 starijim muškarcem na svakih 100 starijih žena; u svim uzrastima, globalna populacija je skoro izbalansirana, sa 101 muškarcem na svakih 100 žena.[30]
Dok se u običnom govoru termini pol i rod često koriste naizmjenično, u savremenoj društvenoj nauci značajno je razlikovanje izmeđuspola (engleski:sex) iroda (engleski:gender), koje potiče izfeminizma. Načelno, riječspol koristi se, u primjeni na ljudsku vrstu,[31][32] za sve one različite osobine koje su biološki i nasljedno uzrokovane, dok serod obično odnosi ili na društvene uloge koje su tipično povezane sa polom osobe (rodna uloga) ili na ličnu identifikaciju vlastitog spola na osnovu njihovog osobnog osjećaja za to (rodni identitet).[33][34][35][36] Većina savremenih društvenih naučnika,[37][38][39] bihevioralnih naučnika i biologa,[40][41] mnogi pravni sistemi i vladina tela i međuvladine agencije kao što je SZO prave razliku između roda i pola.[42][43] Rod označava one razlikovne osobine koje su društveno uzrokovane. Složene diskusije se vode o tome gdje jedno prestaje, a drugo počinje; feministička politologinjaCarole Pateman u knjiziSpolni ugovor posve negira smisaonost te razlike.
Iz ovog razlikovanja proizlazi pojamrodne studije (gender studies) koji se uBosni i Hercegovini još nije udomaćio, ali u svijetu je priznata disciplina unutar društvenih nauka.
Uengleskom se na razliku ukazuje korištenjem termina "male" i "female" za oznaku spola, te "man" i "woman" za oznaku roda. Ubosanskom, u tom smislu se koriste termini "muško" i "žensko" za spol (i za druga živa bića), odnosno "muškarac" i "žena" za rod (samo za čovjeka).
^Stevenson A, Waite M (2011)."Sex".Concise Oxford English Dictionary: Book & CD-ROM Set.OUP Oxford. str. 1302.ISBN978-0-19-960110-3. Pristupljeno 23. 3. 2018.Sex: Either of the two main categories (male and female) into which humans and most other living things are divided on the basis of their reproductive functions. The fact of belonging to one of these categories. The group of all members of either sex.
^abPurves WK, Sadava DE,Orians GH, Heller HC (2000).Life: The Science of Biology.Macmillan. str. 736.ISBN978-0-7167-3873-2. Pristupljeno 23. 3. 2018.A single body can function as both male and female. Sexual reproduction requires both male and female haploid gametes. In most species, these gametes are produced by individuals that are either male or female. Species that have male and female members are called dioecious (from the Greek for 'two houses'). In some species, a single individual may possess both female and male reproductive systems. Such species are called monoecious ("one house") or hermaphroditic.
^Kokko H, Jennions M (2012)."Sex differences in parental care". u Royle NJ, Smiseth PT, Kölliker M (ured.).The Evolution of Parental Care (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 103.ISBN978-0-19-969257-6.The answer is that there is an agreement by convention: individuals producing the smaller of the two gamete types – sperm or pollen – are males, and those producing larger gametes – eggs or ovules – are females.
^Avise JC (2011)."Two sexes in one".Hermaphroditism: A Primer on the Biology, Ecology, and Evolution of Dual Sexuality (jezik: engleski). Columbia University Press. str. 1–7.ISBN978-0-231-52715-6. Pristupljeno 18. 9. 2020.
^Moore D, Robson JD, Trinci AP (2020).21st Century guidebook to fungi (2 izd.). Cambridge University Press. str. 211–228.ISBN978-1-108-74568-0.
^Kumar R, Meena M, Swapnil P (2019). "Anisogamy". u Vonk J,Shackelford T (ured.).Encyclopedia of Animal Cognition and Behavior. Cham: Springer International Publishing. str. 1–5.doi:10.1007/978-3-319-47829-6_340-1.ISBN978-3-319-47829-6.Anisogamy can be defined as a mode of sexual reproduction in which fusing gametes, formed by participating parents, are dissimilar in size.
^Davis DL, Gottlieb MB, Stampnitzky JR (april 1998). "Reduced ratio of male to female births in several industrial countries: a sentinel health indicator?".JAMA.279 (13): 1018–1023.doi:10.1001/jama.279.13.1018.PMID9533502.
^O'Halloran, Kerry (2020).Sexual orientation, gender identity and international human rights law: common law perspectives. London. str. 22–28, 328–329.ISBN978-0-429-44265-0.OCLC1110674742.
Ellis H (1933).Psychology of Sex. London: W. Heinemann Medical Books.N.B.: One of many books by this pioneering authority on aspects of human sexuality.
![[icon]](/mt/?noimg=&dark=on&url=https%3a%2f%2fbs.wikipedia.org%2fwiki%2fDatoteka%3aWiki_letter_w_cropped.svg)