Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Rimini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rimini
Rimini
Rimini
Lokacija {{{službeno_ime}}}
DržavaItalijaItalija
RegionEmilia-Romagna
 • GradonačelnikAlberto Ravaioli
Površina
 • Ukupno134 km2
Stanovništvo (2007)
 • Ukupno138.060
Poštanski broj47900,47811, 47812, 47831
Pozivni broj0541
Veb-sajtwww.comune.rimini.it

Rimini (Rimini), jegrad uItaliji, na obaliJadranskog mora.

Prirodne odlike

[uredi |uredi izvor]
Kavurov trg
Tiberijev most
Trg tri mučenika
Stara gradska kuća
Prostrane plaže su simbol Riminija

Rimini se nalazi na prijelazu iz središnje ka sjevernojItaliji. Od prijestoniceRima grad je udaljen 400 km sjeverno, a odBolonje 120 km jugoistočno. Minijaturna državaSan Marino nalazi se svega 10 km jugozapadno, i njeni stanovnici su upućeni na Rimini (trgovina, promet, saobraćajne potrebe).

Reljef: Rimini se razvio u krajnje jugoistočnom oboduPadske nizije, na mjestu gdje se ravnica spaja saJadranskim morem i krajnje sjeveroistočnim obronicmaApenina. Grad je u ravničarskom području, ali se krajnje sjeveroistočne planineApenina nalaze relativno blizu grada - 10 km južno. Grad kao primorski se nalazi na visini od 5 m.

Klima: Klima u Riminiju je izmijenjenosredozemna klima sa primjetnim uticajemumjereno kontinentalne klime sa kopna. Stoga je u ljeto veoma toplo, a zimi je snijeg češća pojava, i hladnije je u odnosu na veći dioItalije južno.

Vode: Rimini je jedini važniji grad u pokrajini smješten na moru. Također, to je i jedan od najvećih gradova na zapadnoj obaliJadrana. Pored mora kroz grad protiču i dvije manje rijeke, koje se tu ulivaju u more -Marečija iAuza.

Historija

[uredi |uredi izvor]

Prije rimske kolonije u području Riminija su živjeliEtrurci,Umbri,Grci iGali.Gali su naseljavali te krajeve od6. vijeka p. n. e., ali su ih na krajuRimljani pobijedili283. p. n. e. kada je područje ponovo vraćenoUmbrima. Rimljani su268. p. n. e. tu osnovali koloniju Ariminum (Ariminum). Bio je to bastion protiv najezdeGala, a također je služio kao odskočna daska za osvajanjePadske nizije. Rimini je bio i drumska raskrsnica, koja je povezivala središnjuItaliju preko Flaminijevog puta (Via Flaminia) i sjevernuItaliju preko Vija Emilije. Grad je učestvovao u građanskim ratovima najprije na straniGaja Marija, a zatimCezara. Nakon što je ovdje prešao rijekuRubikon Cezar se legijama obratio na forumu Riminija. Rimini je privlačio pažnju višerimskih careva, kao što su biliOktavijan Avgust iHadrijan. Tada su sagrađeni Avgustov slavoluk, Tiberijev most i amfiteatar.Zapadnorimska caricaGala Placidija je izgradila crkvu svetog Stefana. U Riminiju je održan jedan od ranih hrišćanskih sabora359. godine pod pokroviteljstvom caraKonstancija II.

Kada suOstrogoti upali u Italiju, varvarski kraljOdoakar je493. g. bio prisiljen da se preda gotskom kralju Teodorihu, koji ga je opsjeo u Raveni. Za vrijemeGotskoga rata Rimini je više puta prelazio iz ruke u ruku. U blizini gradaJustinijanov vojskovođaNarzes pobijedio553.g.Alemane. Grad je potom bio pod upravomVizantije, kao dioRavenskoga egzarhata.Langobardski kraljLiutprand ga je zauzeo728. godine, ali su 735. Vizantinci ponovo zauzeli grad.Franački kraljPipin Mali je Rimini predaopapi, ali tokom kasnijih ratova papa protiv italijanskih gradova, Rimini je ratovao na strani italijanskih gradova. U srednjem vijeku tu su izgrađene brojne crkve i razvijala se umjetnost, tako da je bila posebno poznata u14. vijeku Riminijska škola. PorodicaMalatesta je sa malim prekidima vladala od1239, kada je prvi Malatesta postao podesta (feudalni gospodar) grada, pa do1528. godine. Početkom16. vijeka Rimini je bio manje značajni gradPapske države.

Do18. vijeka grad je bio na udaru pljačkaških vojski, zemljotresa, gladi, poplava i piratskih napada. Zbog oslabljene gradske privrede,ribarstvo je postalo glavni izvor prihoda. Rimini je nakon prolaskafrancuske vojske1797. godine postao dioCisalpinske Republike.Napoleonska vlast je gušila monaške redove i konfiskovala manastirsku imovinu. NakonNapoleonovog poraza stari poredak je obnovljen u Italiji, a1860. Rimini je postao dioKraljevine Italije.

Grad se veoma razvio nakonDrugog svjetskog rata, tako da se praktično spojio sa gradićimaČezenatiko na severu iRičione na jugu.

Stanovništvo

[uredi |uredi izvor]

2008. g. Rimini je imao preko 140.000 stanovnika, 3 puta više kao na početku 20. vijeka (značajan rast za italijanske pojmove).

Grad danas ima značajan udio imigrantskog stanovništva.

Privreda

[uredi |uredi izvor]

Rimini je prije svega poznat kao turističko ljetovalište poznato po brojnim uređenim plažama, za italijanske pojmove pristupačnim cijenama i brojnim mogućnostima noćne zabave. Stoga je Rimini nezaobilazno odredište mladih ljudi iz kontinetalnog dijela Italije (Milano, Torino, Bolonja, Verona), posebno za vikend provode.

Rimini je sjedište velikog proizvođača mašina za obradu drveta SCM Group[1].

Znamenitosti

[uredi |uredi izvor]
  • Katedrala iz 13. vijeka . U početku je bila u gotskom stilu, a kasnije je preobražena pod Malatestama;
  • Avgustov slavoluk, koji je sagrađen 27. p. n. e.;
  • Crkva San Giuliano Martire (1553.-1575.) u kojoj se nalazi ogromna Veronjezeova slika;
  • Tiberijev most, koga je započeo graditi Oktavijan Avgust 14. , a okončao ga je Tiberije 21. Sagrađen je pomoću istarskog kamena;
  • amfiteatar iz 2. vijeka. Ima eliptični oblik sa osovinama 117,7 metara i 88 metara. Arena ima 73 sa 44 metra. Imao je kapacitet od 15.000 gledalaca;
  • Zamak Sismondo;
  • crkva Svetoga Jovana Evangeliste.

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^http://www.scmgroup.com
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Rimini
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rimini&oldid=3137765"
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp