Primula jerodjagorčevina iz velike grupecvjetnica. Obuhvatazeljaste[1]porodicePrimulaceae. Uključuju poznate divlje cvjetnice, kao što su obična jagorčevina (P. vulgaris). Ostale su uobičajene vrsteP. auricula (auricula),P. veris (kravlja jagorčevina) iP. elatior (volovska usna). Ove vrste i mnoge druge cijene se zbog ukrasnih svojstava. Ekstenzivnosu kultivirani ihibridne biljkei. U primjeru obične jagorčevine, stotinama godina. „primule“ su autohtone biljke umjerenih područja Sjeverne polutke, južno u tropskih planina uEtiopiji,Indoneziji iNovoj Gvineji, te na umjerenom juguJužne Amerike. Skoro polovina poznatihvrsta je sHimalaja.[1]Prema klasinim kriterijima, rodPrimula ima oko 500 vrsta, a i više ako se određeni rodovi iključe i njihovokvir.[2]
Primula je složen i raznolik rod, s pojavom na nizu staništa, od alpskih padina do močvarnihlivada. Biljke cvjetaju uglavnom tokom proljeća, pri čemu se cvjetovi često pojavljuju u sfernim gromama na čistim stabljikama, koje izlaze iz baznih lisnih rozeta; njihovi cvjetovi mogu biti ljubičasti, žuti, crveni, ružičasti, plavi ili bijeli. Neke vrste imaju bijeli brašnasti cvat (farina) na raznim dijelovima biljke.[1] Mnoge od njih su adaptirane na alpskeklimate.
Vrste rodaPrimula široko se uzgajaju, kao ihibridizirane, koje uglavnom potiču od vrstaP. elatior,P. juliae,P. veris iP. vulgari.Polyanthus (često nazvanP. polyantha) je jedna takva grupa biljaka, od koj je proizveden veliki broj sorti u svim bojama, koji se obično uzgajaju kaojednogodišnje ilidvogodišnje biljke, a dostupne su kao sjeme ili mlade biljke.[5]Sljedeće hibridne sorte ikultivari stekli su Nagradu za baštenske zaslugeKraljevskog hortikulturnog društva:-[6]
Klasifikaciju roda „Primula“ botaničari su istraživali više od jednog stoljeća. Kako je rod velik i raznolik (s oko 500 vrsta), oni su vrste organizirali u razne podrodovske grupe. Najčešća je podjela na niz od trideset sekcija.[20][21] Neke od ovih sekcija (npr.Vernales,Auricula) imaju mnogo vrsta, a neke samo jednu.
_3.JPG)
.jpg)
