Ugrčkoj mitologiji,Prijap je seljačkibog plodnosti, zaštitnikstoke,plodovabiljka, vrtova i muškihspolnih organa. Njegov rimski pandan jeMutinus Mutunus. Prijap je najpoznatiji po svom falusu, umedicini poznato kaoprijapizam.
Prijap je sinAfrodite iDionisa, iliHermesa, iliZeusa iliPana, ovisno o izvoru.Hera ga je proklelaimpotencijom i ludilom, dok je još bio u Afroditinoj utrobi jer jeParis rekao da je Afrodita ljepša od Here. Bogovi mu, zbogfalusa, nisu dopustili da živi na brduOlimpu pa su ga bacili naZemlju, gdje su ga primili pastiri. Prijap se pridružio Panu isatirima kao bog plodnosti i rasta, iako je bio neplodan. Pokušao je silovatinimfulotosa – Lotidu. U novijoj je verzijiLotida zamijenjenaHestijom, djevičanskombožicom.[1]
Prijap je itifaličan, a upio je kult nekih prijašnjih bogova. Opisan je kao patuljak s falusom, a izrađivane su i figure gdje Prijapova glava skriva veliki falus. Kipovi Prijapa su bili uobičajeni uGrčkoj iRimu. Atenjani su često poistovjećivali Prijapa i Hermesa, a radili su iherme, stupove s Hermesovom glavom i muškim genitalijama na dnu. U tekstuPriapea piše mnogo o položaju Prijapa i njegovom seksulnom zlostavljanju.Ovidije prenosi da su se magarci žrtvovali Prijapovu ocu Hermesu naHelespontu, u gradu Lampsacusu.
Neki morski crvi su nazvaniPriapulidea, šta znači "crv penis" jer su takvog oblika.Mutinus caninus jegljiva falusnog oblika, nazvana po Prijapovomrimskom pandanu.
Prijap na Wikimedia Commonsu