Plejotropija (grč. πλείων -pleion = više, + τρόπος -tropos = red, zaokret) jest termin za pojavu da jedangen, u manjoj ili većoj mjeri, istovremeno utječe na formiranje višeosobina. Ustvari, široko je prihvaćeno mišljenje da jedan gen ne kontrolira samo jedno svojstvo i da je još manje osobina koje su kontrolirane sa samo jednoggenskoglokusa.[1][2][3][4]
Izraz "pleiotropie" skovan je 1910, kada ga je spomenuonjemačkigenetičarLudwig Plate, bivši učenikErnsta Haeckela, u knjiziFestschrift. Termin "polyphaeon" također je predložen 1925 (Haeckel), ali nije potrajao.
Čak i prije nego što je predložen termin, bilo je primjera različitihosobina za koje se činilo da se nasljeđuju zajedno. U svom klasičnom radu 1866.Gregor Mendel na grašku je povezao tri osobine, navedene pod istim brojem: smeđe sjemenjače, ljubičasti cvjetovi i aksijalne mrlje.Fenomen plejotropnosti, između ostalog, proizlazi i iz činjenice da je svakigenomevolucijski izbalansirana cjelina, u kojoj postoji dugoročno usaglašenainterakcija gena (alelnih i nealelnih) u formiranju svakogsvojstva iindividualnogfenotipa u cjelini.