Paljenje Reichstaga (njem. Der Reichstagsbrand) je naziv za paljenja zgrade državnog parlamenta u Berlinu 27. februara 1933. Ovo je protumačeno kao jedan od najvažnijih događaja u osnivanju nacističke Njemačke i uzdizanju nacista.
Njemački nacisti zapalili su zgradu državnog parlamenta, što jeAdolf Hitler iskoristio za preuzimanje vlasti i izgradnju sistema koji je prouzrokovao najveća stradanja u historiji čovječanstva.Reichstag uBerlinu planuo je 27. februara 1933. oko 21 sat.[1]
Podmetači požara optužili sukomuniste i počeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhapšeno je oko četiri hiljade ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i rukovodioce, a dan nakon toga potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava.
Krajem marta proglašen je Zakon o posebnim ovlastima, početkom maja raspušteni su sindikati, a u junu i julu i sve političke stranke. Progoni su se proširili i na poznate naučnike i umjetnike, pa su domovinu, među ostalima, morali napustitiAlbert Einstein,Bertold Brecht,Erich Maria Remarque i porodiceThomasa i Heinricha Manna.
Već 20. marta, pod vodstvomSS-a, osniva se logor uDachau, a ubrzo još njih šest. U julu 1933. u Njemačkoj ima oko 27 hiljada političkih zatvorenika, a na početku rata broj raste na milione.
Godine 1938.Jevreji su isključeni iz svih javnih službi i dobijaju posebne legitimacije. U martu te godine njemačke snage ulaze uAustriju, a godinu dana poslije okupirajuČešku.
Odgovornost za požar Reichstaga ostaje tema debate i istraživanja.[2][3] Neki historičari vjeruju, na osnovu arhivskih dokaza, da su paljevinu planirali i naredili nacisti kao operacija lažne zastave.[4][5] Zgrada je ostala u oštećenom stanju sve dok nije djelomično popravljena od 1961. do 1964. i potpuno obnovljena od 1995. do 1999.
Njemačka je 2008. posthumno pomilovala Van der Lubbea prema zakonu koji je uveden 1998. za ukidanje nepravednih presuda iz nacističkog doba.
↑Shirer, William (2011).The Rise and Fall of the Third Reich. Simon and Schuster. str.192.There is enough evidence to establish beyond a reasonable doubt that it was the Nazis who planned the arson and carried it out for their own political ends.
Izvori
Bahar, Alexander & Kugel, Wilfried (2001).Der Reichstagbrand (jezik: njemački) (qizd.).
Mommsen, Hans (1972). "The Reichstag Fire and Its Political Consequences". uHolborn, Hajo (ured.).Republic to Reich The Making of the Nazi Revolution. New York: Pantheon Books. str.129–222. Originally published as:Mommsen, Hans (1964). "Der Reichstagsbrand und seine politischen Folgen"[The Reichstag fire and its political consequences].Vierteljahrshefte für Zeitgeschichte (jezik: njemački).12 (4): 351–413.JSTOR30197002.