Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Nezaposlenost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Nezaposlenost, uekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificiraniradnici koji su voljni raditi ponadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zaposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 15 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla.Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 15 i 76 godina).

Vrste nezaposlenosti

[uredi |uredi izvor]

Razlikujući strukturu današnjih tržišta rada,ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:

  • Frikcijska nezaposlenost
  • Strukturna nezaposlenost
  • Ciklička nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost

[uredi |uredi izvor]

Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeđuregija i radnih mjesta, ili kroz različite faze životnog ciklusa.

Strukturna nezaposlenost

[uredi |uredi izvor]

Strukturna nezaposlenost označava raskorak izmeđuponude ipotražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.

Ciklička nezaposlenost

[uredi |uredi izvor]

Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja ioutput padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.

Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:

  • Dobrovoljnu nezaposlenost
  • Prisilnu nezaposlenost

Dobrovoljna nezaposlenost

[uredi |uredi izvor]

Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktuelnim tržišnim nadnicama.

Prisilna nezaposlenost

[uredi |uredi izvor]

Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.

Utjecaj nezaposlenosti

[uredi |uredi izvor]

I danas nezaposlenost ostaje centralni problem savremenihtržišnih privreda. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohoci ljudi se osipaju. Naravno, tokom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove porodične živote.

Ekonomski utjecaj

[uredi |uredi izvor]

Visoka nezaposlenost utiče na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimoresurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubici u savremenojekonomiji.

Društveni utjecaj

[uredi |uredi izvor]

Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, nikakavnovac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh uškoli. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnihbolesti, problema unutarporodice i raspadabrakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stopekriminaliteta i stopesamoubistava.

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Nezaposlenost
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nezaposlenost&oldid=2532695"
Kategorija:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp