Mehkušci ilimekušci (Mollusca) sukoljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupinebeskičmenjaka koje se dijeli na devetrazreda, od kojih je osamrecentnih i jedanizumrli razred.
Osim polarnih regija i planina, mehkušci nastanjuju sva područja nazemlji. Većina živi umorima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrsteškoljkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća grupa mekušaca,puževi, naseljuju sva ostala područja.
Uz iznimkuMonoplacophora i u naznakamamnogoljušturaša, tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr.puževa simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekimkožnatim plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjskuljušturu koja štiti i podržava tijelo. Kodpuževa ljuštura ("kućica") je neparna, a kodškoljaka gotovo uvijek parna. Ljušture su građene odkalcij-karbonata iproteina i čine svojevrsnivanjski skelet. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kodpuževa golaća.
Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave,probavnog trakta, plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta,oči ipipke. U probavnoj vrećici imajucrijeva,jetru,bubrege ispolne organe. Imaju plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi,škrge kod vodenih apluća kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.
Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 paraganglijskih čvorova saživčanim tracima koji su povezani s osjetilnim organima.
Ljuštura je jednodijelna i ima oblik uvojite kućice. Morski puževi žive na dnu, a samo je nekoliko vrstapelagijskih. Većina se hrani algama ili organskim sedimentom, neke su grabežljive. Puževi su jedina grupa mehkušaca na kopnu.[1]Predstavnici:morski leptir,morsko uho,morski zečevi,gološkrgaši
Ljuštura je dvodjelna. Neke vrste polako se kreću morskim dnom, druge (poput kamenica) trajno su vezane uz dno. Glava nije razvijena, umesto rila imaju velike i sofisticiraneškrge koje djeluju kao respirator i kao struktura za hvatanje fragmenata hrane i mikroba.[1]Predstavnici:ostrige,klapavice
20.000
Morska, slatkovodna; neke vrste i na dubinama preko 5.000 m
Ljuštura je uglavnom zakržljala. Na glavi imaju dobro razvijenmozak ičulne organe, pipke sa lovkama i jake čeljusti u ustima. Mogu se kretati vrlo brzo i fleksibilno uz pomoć mišićave šupljine koja djeluje na istom principu kao imlazni motor. Neki glavonožci, poputvelelignji, dostižu izvanredne tijelesne dimenzije.[2]Značajna je kefalizacija, tj. okupljanječula na glavi blizu mozga (osobito kod lignji i hobotnica).[3]Predstavnici:nautilus,sipe,hobotnice,lignje
900
Morska, većina u pelagijalu, hobotnice uglavnom blizu morskega dna
Oni su ovalnog oblika i dugački i do nekoliko centimetara; žive u moru. Na poleđini imaju ljusku od osam pločica koje se preklapaju.[4] Glava je slabo razvijena, čulne lovke i oči nisu razvijene, nemaju rilo. Nervni sistem im je vrlo jednostavan, bezganglija. Većina se prehranjuje algama.[5] Predstavnici:Maslinasti oklopnik,Čekinjasti oklopnik
Crvolike životinje, naizgled slične mehkušcima klase Caudofoveata, ali se razlikuju u mnogim detaljima; plašt izlučuje nekoliko pojedinačnih slojeva mineraliziranih bodlji ili ljuskica; kreću se uz pomoć treperećeg svjetla;mesojedi su idvospolni .[6]
Crvolike životinje beez ljušture, dužine od 2 mm do 14 cm, plašt llučihitinskukutikulu; bez nogu su, zato se kreću z ritmičnim grčenjem tijela; nedostaju brojna obilježja i strukture mehkušaca.[7]
120
Morsko dno, uglavnom pukotine u mehkom sedimentu, dubina 200–3.000 m
Srazmjerno manju mehkušci (od 3 mm do 3 cm) s strehastom ljušturom, glava i njene strukture (osim strugača) slično slabo razvijeni kao u kičmenjaka. Hrane se organskim sedimentom; imaju odvojene spolove (gonohoristi).[8]
31
Morsko dno, 1.800–7.000 m; jedna vrsta na oko 200 m
Većina školjki, sviglavonošci i mnogi puževi su odvojenihspolova.Dvospolci su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštajujajašca ispermiji, ali je kod viših mehkušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadijlarve. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradiembrij. Neki mehkušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.
Još uvijek se raspravlja i o porodičnim odnosima između grupa mehkušaca. U nastavku su prikazane dvije najčešće perspektive u tom pogledu: pretpostavljen preci suAculifera iliTestaria.
