| Mikoplazma | |
|---|---|
 Mycoplasma haemofelis | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Bacteria |
| Koljeno | Tenericutes |
| Razred | Mollicutes |
| Red | Mycoplasmatales |
| Porodica | Mycoplasmataceae |
| Rod | Mycoplasma |
| Mycoplasmosis | |
|---|---|
| Klasifikacija i vanjski resursi | |
| ICD-10 | A49.3 |
| ICD-9 | 041.81 |
Mikoplazme (lat.Mycoplasma;grč. μυκής –mykes = gljiva + πλάσμα -plasma = oblikovan) surodbakterija čiji su predstavnici izgubilićelijski zid okoćelijske membrane.[1][2] Bez ćelijskog zida, oni su pod utjecajem mnogih uobičajenihantibiotika, kao što supenicilin ili drugibeta-laktamski antibiotici koji su usmjerene na sintezu ćelijskog zida.
Mikoplazme mogu bitiparazitske ilisaprotrofitske. Nekoliko vrsta supatogene, kod ljudi, uključujući iMycoplasma pneumoniae, koja je važan uzrokatipske upale pluća i drugih bolesti dišnih organa, teMycoplasma genitalium, za koju se vjeruje da je uključena u grudne upalne bolesti. Vrste rodaMycoplasma, koje su najmanje dosad otkrivene bakterijske ćelije,[3] mogu preživjeti bez kisika, a dolaze u raznim oblicima. Naprimjer, ' M. genitalium je tikvastog oblika (oko 300 x 600nm), dok jeM. pneumoniae više izdužena (oko 100 x 1000nm). Stotine mikoplazmi su zarazne za životinje.[4]
Terminmycoplasma, prvi je upotrebioAlbert Bernhard Frank, u1889. za opis drugačijeg stanja citoplazme biljnih ćelija, koje je biolo posljedica infiltracije gljivolikihmikriorganizama.[5]Julian Nowak je kasnije predložiotaksonomski rang rodaMycoplasma za izvjesne končastemikroorganizme, zamišljajući da uživotnom ciklusu imaju dva stanja:ćelijsko inećelijsko.[6]
Poslije toga, ime zaMycoplasma je bilopleuropneumoniji-slični organizmi (PPLO), što se široko navodilo za organizme kolonijske morfologije i sa filtracijom putem uzročnog agensazarazne pleuropneumonije.[7]
M. adleri
M. agalactiea
M. agassizii
M. alkalesens
M. alligatoris
M. amphoriforme
M. anatis
M. anseris
M. arginini
M. arthritidis
M. auris
M. bovigenitalium
M. bovirhinis
M. bovis
M. bovoculi
M. buccale
M. buteonis
M. californicum
M. canadense
M. canis
M. capricolum
M. caviae
M. cavipharyngis
M. citelli
M. cloacale
M. coccoides
M. collis
M. columbinasale
M. columbinum
M. columborale
M. conjunctivae
M. corogypsi
M. cottewii
M. cricetuli
M. crocodyli
M. cynos
M. dispar
M. edwardii
M. elephantis
M. ellychniae
M. equigenitalium
M. equirhinis
M. falconis
M. fastidiosum
M. faucium
M. felifacium
M. feliminutum
M. fermentans
M. flocculare
M. gallinaceum
M. gallinarum
M. gallisepticum
M. gallopavonis
M. gaeteae
M. genitalium
M. glycophilium
M. gypis
M. haemocanis
M. haemofelis
M. haemomuris
M. haemosuis
M. hominis
M. hyopneumoniae
M. hypopharyngis
M. hyorhinis
M. hyosynoviae
M. iguanae
M. imitans
M. indiense
M. iners
M. iowae
M. laboratorium
M. lacutcae
M. lagogenitalium
M. leachii
M. leonicptivi
M. leopharyngis
M. lipofaciens
M. lipophilum
M. lucivorax
M. luminosum
M. maculosum
M. melaleucae
M. meleagridis
M. microti
M. moatsii
M. mobile
M. molare
M. muscosicanis
M. muris
M. mustelae
M. mycoides
M. neophronis
M. neurolyticvum
M. opalescens
M. orale
M. ovipneumoniae
M.ovis
M. ovipneumoniae
M. oxoniensis
M. penetrans
M. phocae
M. phocicerebrale
M. phocidae
M. phocirhinis
M. pirum
M. pneumoniae
M. primatum
M. pullorum
M. pulmonis
M. putrefaciens
M. salivarium
M. simbae
M. spermatophilum
M. spumans
M. sturni
M. sualvi
M. subdolum
M. suis
M. synoviae
M. testudineum
M. testudinis
M. verecunum
M. wenyonii
M. yeatsii
Ostale vrste rodaMycoplasma, osim dolje navedenih, su manje vezane za ljude, ali se pretpostavlja da su vezane za životinje. Ove koriste ljude kao primarne domaćine:
M. amphoriforme
M. buccale
M. faucium
M. fermentans
M. genitalium
M. hominis
M. lipophilum
M. orale
M. penetrans
M. pirum
M. pneumoniae
M. primatum
M. salivarium
M. spermatophilum[8]
