Glavni grad jeKuala Lumpur, dok jePutrajaya sjedište federalne vlade. Sa preko 30 miliona stanovnika, Malezija je 44. najnaseljenija država svijeta. Teritorije na Malajskom poluostrvu su prvi put ujedinjene u Malajsku uniju 1946. Dvije godine kasnije je restrukturirana kao Federacija Malaya a nezavisnost ostvaruje 31. augusta 1957. Malaya se ujedinjuje sa Sjevernim Borneom, Sarawakom, i Singapurom 16. septembra 1963, a nova država se naziva Malezija. Manje od dvije godine kasnije, 1965, Singapur je izbačen iz federacije.[6]
Najjužniji dio kontinentalnog dijela Evroazije, Tanjung Piai, se nalazi u Maleziji, u tropskom području. Malezija je jedna od 17 zemalja sa najraznolikijim biodiverzitetom na svijetu, sa velikim brojemendemskih vrsta.
Multietnička i mulikulturalna je država, što igra veoma važnu ulogu u njenom političkom životu.Oko polovine stanovništva suMalajci, sa značajnom manjinom malezijskih Kineza i Indijaca kao i pripadnika urođeničkih naroda.Islam jeustavom proglašen državnom religijom sa zagarantovanim svim vjerskim slobodama nemuslimanskog stanovništva.
Od proglašenja svoje nezavisnosti, Malezija drži neke od ekonomskih rekorda Azije, sa rastom stopeBDP-a od 6,5% godišnje zadnjih skoro 50 godina. Malezijska ekonomija je danas novoindustrijalizovana ekonomija, rangirana kao treća u Jugoistočnoj Aziji i kao 29. na svijetu. Jedna je od članica osnivačaASEAN-a,EAS-a,Organizacije islamske konferencije kao i članicaAPEC-a,Commonwealth nacija iPokreta nesvrstanih.
Naziv "Malezija" (Malaysia) je kombinacija riječi "Malay" i latinsko-grčkogsufiksa "sia".[7] Riječ "melayu" na malajskom jeziku je izvedena iz Tamilske riječi "malai" i "ur", što znači "planina" i "grad, država", respektivno.[8][9][10] Termin "Malayadvipa" je riječ koju su koristili drevni indijski trgovci kada su govorili oMalajskom poluostrvu.[11][12][13][14][15] Bez obzira da li je ili nije nastao iz ovih korijena, riječ "melayu" ili "mlayu" se koristila u ranom malajsko/javanskom jeziku sa značenjemstalno ubrzanje ilitrčanje.[16] Ovaj termin se koristio za opisivanje jake struje rijeke Melaye na Sumatri. NazivMalezija je kasnije usvojen tokom malajskog kraljevstva koje je egzistiralo u sedmom vijeku na Sumatri.[17][18]
Prema dokazima, ljudske naseobine u Maleziji datiraju iz perioda od oko prije 40.000 godina.[19] Prvim stanovnicimaMalajskog poluostrva se smatraju Negritosi.[20] Trgovci i doseljenici iz Indije i Kine stigli su na ovo područje već u prvom vijeku, uspostavljajući trgovačke luke i osnivajući primorske gradove već u drugom i trećem vijeku.Sanskritski natpisi se pojavljuju već u četvrtom ili petom vijeku.[21]
Malaja je do 400. potpala pod indijski utjecaj, a veći dio teritorije je u periodu između 7. i 13. vijeka bio pod vlašću moćnog carstva saSumatre,Srivijaye. Također određenu kontrolu nad Malajom imali suhinduska država saJave, Majaphit i tadašnji Sijam. Godine 1402. otvorena je luka Melaka i uveden jeislam.
Proglašavanje formiranja nezavisne Federacije Malezije od strane Kuan Yew Leea (na vrhu) za Singapur, Tun Fuad Stephensa (u sredini) za Sjeverni Borneo i Stephen Kalong Ningkana (na dnu) za Sarawak. Međutim, Singapur je izbačen iz Federacije nakon manje od dvije godine, zbog rasnih pitanja.
1511. Maleziju su osvojiliPortugalci,[22] nakon čega nastupa era snažnognizozemskog utjecaja nakon što su Maleziju zauzeli Holanđani 1641. Taj uticaj je oslabio Britanskim osvajanjem Penanga 1786. i iznajmljivanje ostrvaSingapura 1819. Nakon holandskog povlačenja 1824. Penan, Melaka i Singapur ujedinjeni su u Tjesnačka naselja (eng.Strait settlements ), a njima je, izIndije vladalaVelika Britanija. Nakon povezivanja u Države Malajske Federacije 1896, njihova je privreda napredovala uvođenjem gume i zapadnjačke tehnologije. Za vrijemeDrugog svjetskog rata japanske snage su u decembru1941. napale sjevernu Malaju brzo napredovale prema Singapuru. Budući da su se britanske, australijske i indijske snage počele povlačiti, za pružanje otpora osnovana je mala gerilska vojska MPAJA koja je obavljala sabatožne operacije iza japanskih linija. Malajska komunistička partija bila je utjecajni dio MPAJA i stoga je nakratko nakon japanskog poraza, neuspješno probala preuzet vlast prije povratka Britanaca. 1948. stvorena je Malajska Federacija. No uskoro je izbila tzv. Malajska kriza. Ogorčena malajskom prevlašču u federaciji, kineska komunistička gerila izvršila je niz napada na vlasnike plantaža i ostale zemljoposjednike, što je od 1950. preraslo u potpuni gerilski rat. Gerilski rat se službeno završio 1960. Sinagpur je 1965. bio prisiljen otcijepiti se od Federacije zbog straha da će pretežito kineska populacija uzdrmati političku prevlast.
Sa površinom od 329.847 km2 Malezija je 67. najveća zemlja na svijetu. Ima kopnenu granicu sa Tajlandom, Indonezijom i Brunejima.[23] Sa Singapurom je povezana uskim nasipom i mostom. Osim toga ima pomorsku granicu sa Vijetnamom[24] i Filipinima.[25]
Kopnena granica je u velikom dijelu definirana geološkim karakteristikama kao što su rijeke Perlis i Golok te kanal Pagalayan, dok su neki dijelovi pomorske granice predmet trenutnog sporenja. Brunej formira gotovo enklavu unutar Malezije tj. države Sarawak koju skoro dijeli na dva dijela.Tanjung Piai, koji se nalazi u južnoj državiJohor, je najjužniji dio kontinentalne Azije.Malajski prolaz, koji leži između Sumatre iMalajskog poluostrva, jedan je od najvažnijih prometnih pravaca u svjetskoj trgovini na koji otpada oko 40 posto svjetske trgovine. Jedina je zemlja sa teritorijom i na azijskom kopnu iMalajskom arhipelagu.[26]
Dva dijela teritorije Malezije su odvojeni jedan od drugog Južnokineskim morem i uglavnom su sličnog pejzaža.Malajsko poluostrvo, koje čini oko 40% površine Malezije, se proteže oko 740 km u pravcu sjever-jug, a njegova maksimalne širina je oko 322 km. Podijeljeno je na istočni i zapadni dio planinama Titiwangsa čiji najviši vrh doseže visinu od 2.183 metara. Ove planine su bogate šumom i uglavnom se sastoje odgranitnih i drugihmagmatskih stijena. Priobalne ravnice dostižu maksimalnu širinu od oko 50 km a iako je obala poluostrva dužine oko 1.931 km luke se nalaze samo na njenim zapadnim obalama. Malezija je jedina suverena država austronezianskog govornog područja sa teritorijom na azijskom kopnu.
Perdana Putra, poslovni kompleks premijera Malezije
Malezija je federalna, ustavna, izborna monarhija. Sistem vlasti je usko modeliran po uzoru naWestminsterski sistem, što je nasljedstvo britanske kolonijalne vladavine. Državni vladar se obično naziva kraljem a ovu funkciju trenutno obavlja Yang di-Pertuan Agongom. Kralj se bira na mandat od pet godina između devet nasljednih vladara malezijskih država dok vladari ostale 4 države, koji imaju titulu guvernera, ne učestvuju u izboru.
Uloga kralja je uglavnom ceremonijalna od promjene ustava iz 1994. a sastoji se od izbora ministara i članova gornjeg doma.[27]
Zakonodavna vlast je podijeljena između federalnih i državnih zakonodavnih tijela. Dvodomni savezni parlament sastoji se od donjeg doma, (Predstavničkog doma) i gornjeg doma tj. Senata.[28] Svih 222 člana Predstavničkog doma se bira na maksimalni mandat od pet godina. Svih 70 senatora su izabrani na mandat od tri godine pri čemu njih 26 su izabrani od strane 13 državnih skupština a preostalih 44 imenuje kralj na preporuku premijera. Parlament slijedi višestranački sistem i vlada se bira kroz većinski izborni sistem. Od svoje nezavisnosti Malezijom upravlja višestranačka koalicija poznata kaoNacionalni front (Barisan Nasional).[22]
Malezija se administrativno dijeli na trinaest država (Negeri) i tri federalne teritorije (Wilayah Persekutuan). Jedanaest država i dvije federalne teritorije se nalaze naMalajskom poluostrvu dok se preostale dvije države nalaze na ostrvu Borneo a preostala federalna teritorija sastoji se od ostrva koja se nalaze u blizini Bornea.
Svaka država je dalje podijeljena na distrikte koji se zatim dijele na mukime. Distrikti država Sabah i Sarawak su grupisani u divizije.
Malezija je novoindustrijalizovana država sa relativno otvorenom državnoorijentiranom tržišnom ekonomijom.[29][30] Država igra značajnu ulogu u vođenju ekonomske aktivnosti kroz makroekonomske planove. Malezija drži jedan od najboljih ekonomskih rekorda u Aziji, s rastom BDP u prosjeku od 6,5 posto godišnje u periodu od 1957. do 2005.[22]
Malezijska ekonomija je u 2014-2015. bila jedna od najkonkurentnijih u Aziji, rangirana je kao 6. u Aziji i 20. u svijetu, konkurentnija od zemalja poput Australije, Francuske i Južne Koreje.[31]
1970-ih, ekonomija se pretežno zasnivala na rudarstvu i poljoprivredi. Od 1980-ih jača industrijski sektor uz visok nivo investicija što dovodi do razvoja zemlje. Malezija je izvoznik prirodnih resursa i poljoprivrednih proizvoda kao i nafte.[22] Nekada je bila najveći proizvođačkalaja,[32] gume i palminog ulja na svijetu.
Prerađivačka industrija ima veliki utjecaj na ekonomiju zemlje, iako se ekonomske strukture Malezije sve više udaljava od ovog vida industrije.
Prema popisu stanovništva iz 2010. u Malezije je živjelo 28.334.135 stanovnika[33] što je čini 42. najmnogoljudnijom državom na svijetu. Stanovništva Malezije se sastoji od mnogih etničkih grupa. Prema ustavnoj definiciji, Malajci su muslimani koji prakticiraju malajski običaje i kulturu. Oni igraju dominantnu političku ulogu u malajskome društvu.[34]
Malezijski ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti dok jeislam državna religija.[35] Prema popisu stanovništva i domaćinstava iz 2010, visok je stepen korelacije između etničke i vjerske pripadnosti stanovništva.
Oko 61,3% stanovništa su muslimani, 19,8% budisti, 9,2% kršćani, 6,3% hindusi, 1,3% praktikujekonfucijanizam,taoizam i druge tradicionalne kineske religije, 0,7% stanovništva ne praktikuje niti jednu religiju a preostalih 1,4% praktikuje drugu religiju ili nisu odgovorili na pitanje. Od muslimana najviše ih jesunita.[36]
Službeni jezik Malezije jemalajski, standardizirani oblik malajskog jezika. Vladina politika za naziv službenog jezika koristi terminologijuBahasa Malaysia (doslovno "Malezijski jezik")[37], dok se u zakonodavstvu i dalje kao službeni naziv jezika koristi terminBahasa Melayu (doslovno "malajski jezik").[38]
U prošlosti jeengleski jezik de facto bio administrativni jezik dok malajski postaje dominantan nakon 1969.[39]
Malezija ima multietničko, multikulturalno i višejezično društvo. Značajan uticaj postoji od kineske i indijske kulture, koja datira još od početka spoljne trgovine. Ostali kulturni utjecaji uključuju perzijsku, arapsku i britansku kulturu. Zbog strukture vlasti, zajedno sa teorijom društvenog ugovora, došlo je do minimalne kulturne asimilacije etničkih manjina.[299] Postoje neki kulturni sporovi između Malezije i susjednih zemalja, posebnoIndonezije.[40]
Vlada je 1971. stvorila "Nacionalnu kulturnu politiku", definišjući malezijsku kulturu. U njemu se navodi da malezijska kultura mora biti zasnovana na kulturi autohtonih naroda Malezije, da može uključiti odgovarajuće elemente iz drugih kultura i da islam mora igrati ulogu u tome.[41] Također promoviše malajski jezik iznad drugih.[42] Ova vladina intervencija u kulturu izazvala je ogorčenost među nemalajcima koji smatraju da je njihova kulturna sloboda smanjena. I kineska i indijska udruženja predala su vladi memorandume, optužujući je za formulisanje nedemokratske kulturne politike.[41]
Malezijska kuhinja odražava multietnički sastav njenog stanovništva.[45] Mnoge kulture iz zemlje i iz okolnih regija su u velikoj mjeri uticale na kuhinju. Veliki dio uticaja dolazi od malajske, kineske, indijske, tajlandske, javanske i sumatranske kulture,[46] uglavnom zbog toga što je zemlja dio drevnogputa začina.[47] Kuhinja je vrlo slična onoj uSingapuru iBruneju,[48] i također podsjeća nafilipinsku kuhinju.[46] Različite države imaju različita jela,[48] i često se hrana u Maleziji razlikuje od originalnih jela.[49]
Ponekad se hrana koja nije pronađena u svojoj izvornoj kulturi asimiluje u drugu; na primjer, kineski restorani u Maleziji često služe malajska jela.[50] Hrana iz jedne kulture se ponekad takođe priprema koristeći stilove preuzete iz druge kulture,[48] Na primjer,sambal belacan (pasta od škampa) se obično koristi kao sastojak u kineskim restoranima za pravljenje prženog zelja na vodi (kangkung belacan).[51] To znači da iako se većina malezijske hrane može pratiti do određene kulture, one imaju svoj vlastiti identitet.[47]Riža je osnovna hrana i važan sastojak kulture zemlje.[52]Čili se obično nalazi u lokalnoj kuhinji, iako je to ne mora nužno učiniti ljutom.[45]
^Room, Adrian (2004).Placenames of the World: Origins and Meanings of the Names for Over 5000 Natural Features, Countries, Capitals, Territories, Cities and Historic Sites. McFarland & Company. str. 221.ISBN978-0-7864-1814-5.
^Pande, Govind Chandra (2005).India's Interaction with Southeast Asia: History of Science, Philosophy and Culture in Indian Civilization, Vol. 1, Part 3. Munshiram Manoharlal. str. 266.ISBN978-81-87586-24-1.
^Gopal, Lallanji (2000).The economic life of northern India: c. A.D. 700–1200. Motilal Banarsidass. str. 139.ISBN978-81-208-0302-2.
^Ahir, D. C. (1995).A Panorama of Indian Buddhism: Selections from the Maha Bodhi journal, 1892–1992. Sri Satguru Publications. str. 612.ISBN81-7030-462-8.
^Sarkar, Himansu Bhusan (1970).Some contributions of India to the ancient civilisation of Indonesia and Malaysia. Punthi Pustak. str. 8.
^Abdul Rashid, Melebek; Amat Juhari, Moain (2006),Sejarah Bahasa Melayu ("History of the Malay Language"), Utusan Publications & Distributors, str. 9–10,ISBN967-61-1809-5
^Milner, Anthony (2010),The Malays (The Peoples of South-East Asia and the Pacific), Wiley-Blackwell, str. 18–19,ISBN978-1-4443-3903-1
^Fix, Alan G. (June 1995). "Malayan Paleosociology: Implications for Patterns of Genetic Variation among the Orang Asli". American Anthropologist, New Series 97 (2): 313–323. doi:10.1525/aa.1995.97.2.02a00090. JSTOR 681964.
^Mühlhäusler, Peter; Tryon, Darrell T; Wurm, Stephen A (1996). Atlas of languages of intercultural communication in the Pacific, Asia and the Americas. Walter de Gruyer & Co. p. 695.ISBN978-3-11-013417-9.
^Andaya, Barbara Watson; Andaya, Leonard Y. (1982). A History of Malaysia. MacMillan Press Ltd. pp. 26–28, 61, 151–152, 242–243, 254–256, 274, 278.ISBN0-333-27672-8.
^Schonhardt, Sara (3. 10. 2009)."Indonesia cut from a different cloth".Asia Times. Arhivirano s originala 5. 10. 2009. Pristupljeno 6. 11. 2010.CS1 održavanje: unfit URL (link)
