Malarija (latinski:malus aer, "loš zrak") jestparazitskainfektivna bolest koju izaziva sićušni parazit rodaPlasmodium i to bilo koji od četiri vrste koliko ih postoji. Svaka od ovih vrsta ima svoje specifičnosti, bilo prema reakciji na medikamente ili prema lokaciji u organizmu nakoninfekcije, ali i prema efektima koje ima po zdravlje čovjeka.
Plasmodium falciparum je vrsta koja segeografski prostire u tropskim i subtropskim područjima, dakle okoEkvatora. Infekcija ovim parazitom može ugroziti život oboljelog u toku par dana odinfestacije, a kod parazita postoji rezistencija na većinu dostupnih medikamenata, tako da terapija mora biti kombinovana.
Plasmodium vivax, P. malariae i P. ovale su preostale vrste, koji nisu tako opasne po čovjeka. Postoje primjeri uspješnog oporavka nakon mjesec dana, čak i bez liječenja priznatim medikamentima. Nalaze se u svim tropskim krajevima svijeta, izuzevPlasmodium ovale koji je nađen samo uzapadnoj Africi.Plasmodium vivax i P. malariae se mogu nastaniti ujetru čovjeka, što može izazvati dodatne komplikacije i zahtjevati dodatni medicinski tretman.
Vektor tj. prenosnik ovog parazita, a i same bolesti, jekomarac malaričar iz rodaAnopheles, koji ujedom unosi istog u čovjeka.[1][2][3][4] Kako je poznato da se larve komarca sve do izlaska iz ljušture nalaze pod vodom, uglavnom u močvarnom područjima, otuda i logika rasprostranjenosti samog parazita. Prijenos ovog jako malog parazita je jedino moguć preko Anopheles, jer se jedan dio životnog ciklusa odvija unutar komarca, a kako se nalaze najčešće upljuvačnim žlijezdama komarca,[3] paraziti se ubodom prenose direktno ukrv, tačnije u crvena krvna zrnca. Njihov put je najčešće prema jetri gdje se generiše veliki broj parazita koji zaposjedaju sve veći broj eritrocita, koje svojom reprodukcijom uništavaju u velikom broju.
Zavisno od vrste parazita iz redaPlasmodiuma i vremena inkubacije, prvi simptomi se mogu javiti 7-14 dana[5] ili čak i 8-10 mjeseci nakon infestacije. Dosta toga zavisi i odimuniteta, pa se tako mogu zabilježiti slučajevi potpunogimuniteta, koji je stečen vremenom. Simptomi malarije, pogotovo u prvih nekoliko dana, ne izgledaju ništa drugačije od uobičajenih simptoma koje imaju neke druge bolesti koje uzrokujubakterije,virusi iliparaziti. To otprilike uključuje povećanu tjelesnu temperaturu, glavobolju, umor, pojačano znojenje, povraćanje, ali mogu se javiti i nešto drugačiji znaci kao suh kašalj, bolovi u mišićima, povećanje jetre, ili čak nervne disfunkcije i gubitak svijesti. Kao što je već i navedeno, najnepovoljnije efekte izazivaP. falciparum.
Tretiranje ove bolesti odgovarajućim lijekovima u zavisnosti je od vrste Plasmodiuma koja je prisutna u organizmu čovjeka, koncentracije samog parazita u krvi (ako je u više od 5%eritrocita potvrđeno prisustvo parazita, prekida se terapijaper os i lijekovi se apliciraju intravenski), kao i rezistencije parazita na neke od lijekova. Pravilna terapija lijekovima protiv malarije nekon 48 sati uklanja sve simptome bolesti, a već nakon 3-4 dana parazit je uklonjen i iz krvotoka.
Postoji niz najrazličitijih lijekova koji se koriste kako za prevenciju, tako i za tretman bolesti (najpoznatiji je svakakokinin), a među njima najefikasniji i najpoznatiji su Chloroquine, Mefloquine, Doxycycline, Primaquine, Malarone, najčešće korišteni u preventivne svrhe. Tu su i terapije specifične za geografska područja i za vrste Plasmodiuma koje su stekle otpornost na lijekove, pa su tu npr. Mefloquine za P. falciparum izvanTajlanda,Kambodže iMjanmara; Quinine sulfate u kombinaciji sa antibioticima kao što su doxycycline ili tetracycline za P. falciparum, osim za područjaJugoistočne Azije, gdje postoji rezistencija; Quinine sulfate uz Clindamycin daje se djeci ispod osam godina života i trudnicama; Pyrimethamine-sulfadoxine striktno za P. falciparum itd.
Da bi se spriječile rekurence, odnosno ponovne pojave iste bolesti, u terapiju se uključuje i Primaquine, koji će spriječiti ponovni razvoj parazita, naročito onih iz vrsta P. ovale i P. vivax.