Ljubljana, gradske četvrti i naseljena mjestaLjubljana, katedrala "Sv. Nikolaj"
Ljubljana (njemački:Laibach) jeglavni i najveći grad republikeSlovenije, naseljeno mjesto, službeni grad i sjedište gradske općine, te sjedište regijeSrednje Slovenije.
Kako je grad dobio svoje ime, još uvijek nije sasvim razjašnjeno. Smatra se da je riječ "ljubljana" nastala od slavenske riječiljubljena ili latinskogaluviana (nabujala rijeka). Neki također povezuju lik iz staroslavenske mitologije, Laburus, sa imenom grada. Ono što jeste poznato, to je da grad leži na mjestu starog rimskog naseljaEmona, osnovanog 15. godine. Ime Ljubljana se prvi put pominje 1144. (kaoLaibach) i 1146. (kao Luwigana).
Ljubljansko polje iBarje vječita su raskrsnica puteva izmeđuAlpa,Krasa iPanonije kaJadranu i dolinomSave u unutrašnjostBalkana, a zapadno premaItaliji. Zato tragovi čovjeka sežu unazad oko 5.000 godina, smjenjuju po epohama do rimske vojničke i trgovačke Emone (1-6. vijek naše ere), pa dalje do doseljavanjaSlavena .
Njemačko ime Laibach navodi se1144. godine, dvije godine kasnije Luvigana, a ubrzo ovo sadašnje. Grad-tvrđava na brdu spominje se1220. godine; uništen1511. godine u zemljotresu, pa obnovljen i1848. godine dograđena kula sa vidikovcem. U posjedu goričkih grofova13/14. vijek, a od1335. godineHabsburga.Osmanlije ga prvi put napadaju1415. godine.
Francuzi je prvi put osvajaju1797. godine (ostaju do1813. g.). Tada je središte lirskih pokrajina, a slovenski jezik ozakonjen u školama i administraciji.
Ljubljana u sebi nosi sklad cjeline – smjenjuju se staro i novo poštujući uzajamne vrijednosti, pa je lišena haotičnosti. Teško nastradala uzemljotresu 1895. godine. Poslije podizana po urbanističkom planu, a gradsko jezgro stalno obogaćivano, ali ne i sužavano, iako je po broju stanovnika nekoliko puta veće.
U mnoštvu starih građevina suBiskupska palata (iz1512. g.),Stiški dvorac (1629),Katedrala Sv. Nikolaja (1708),župna crkva Sv. Jakoba (1615),Franjevačka crkva (1748),Rotovž-većnica (1484),Semenište (1785),Auerspregova palata (polovina17. vijeka),Lontvož (1786),Ljubljanska opera (1892). Naročito su lijepebarokne zgrade.
Ljubljanu odlikuje mnoštvo zgrada arhitekteJože Plečnika.
Gradska posebnost jeTromostovje na rijeciLjubljanici (strogi centar). Tu je spomenik najvećem slovenskom pjesnikuFrancu Prešerenu (1800-1849). S druge strane rijeke je tržnica, a duž obala niz prijatnih malih kafana i restorana, uređenih u starim kućama.
Napomena:U 1974. povećano za naseljaDolnice–del,Glinica,Jarše–del,Ježica,Kamna Gorica,Kleče,Podutik–del (stara općinaŠiška),Savlje,Stožice,Šentvid iTomačevo koja su ukinuta. Iste godine naseljeJarše (stara općinaMoste–Polje) gubi imenski nastavak–del, jer se naseljeJarše–del (stara općinaBežigrad) priključuje naseljuLjubljana. U 1979. povećano za naseljaČrnuče,Dobrava pri Črnučah,Ježa iNadgorica koja su ukinuta. Iste godine naseljeSveti Jakob ob Savi preimenuje se uŠentjakob ob Savi. U 1982. povećano za naseljaBizovik,Dobrunje,Fužine,Hrastje,Jarše,Kozarje,Obrije,Podutik–del (stara općinaVič–Rudnik),Polje,Slape,Sneberje,Sostro,Spodnja Hrušica,Spodnja Zadobrova,Spodnji Kašelj,Studenec,Šmartno ob Savi,Vevče,Zadvor,Zalog,Zavoglje,Zgornja Hrušica,Zgornja Zadobrova iZgornji Kašelj koja su ukinuta. U 1983. povećano za naseljaBabna Gorica,Sela pri Rudniku,Srednja vas,Šmartno pod Šmarno goro iTacen koja su ukinuta. U 1984. povećano za naseljaPodgorica pri Črnučah iŠentjakob ob Savi koja su ukinuta, te za dio naseljaPodsmreka–K.o. Podsmreka (općinaDobrova–Polhov Gradec). U 1987. povećano za dijelove naseljaBrest (općinaIg),Iška Loka (općinaIg) iMatena (općinaIg). U 1994. pet naselja pod imenomLjubljana–del udružuju se u jedinstveno naseljeno mjestoLjubljana. U 2004. smanjeno za dio naselja koji je priključen naseljuBesnica.
_location_map.svg)
.png)
