Izgledom je sličanjaguaru, ali je manji i slabije konstitucije. Ima pjege po krznu, slične jaguarovim, ali su manje i rjeđe, i uglavnom nemaju unutrašnju tačku. I jaguari i leopardi mogu imati crno krzno i tada se nazivajucrni panteri.
Smatra se djelimično ugroženim premaIUCN-ovom crvenom spisku iz razloga što se populacija leoparda uveliko smanjuje.[3]
U antičko doba se smatralo da je leopardhibridlava i pantera, pa je tako i dobio ime:grčki λέωνleōn (lav) i πάρδοςpardos (panter), od riječi पृदाकुpṛdāku (zmija, tigar, panter) na jezikusanskrit.[4]
Velika je raznolikost u boji krzna i uzorku pjega kod različitih vrsta leoparda. Općenito, boja krzna varira od blijedožute do jarke zlatne.
Leopardi su okretni grabljivci koji love iz zasjede. Iako su manji od većine mačaka iz rodaPanthera, mogu savladati veliki plijen zbog velike lobanje i jakih čeljusnih mišića. Dužina od glave do repa se kreće između 90 i 165 cm, a dužina repa između 60 i 110 cm.[5][6] Visina ramena se kreće od 45 do 80 cm. Mišići koji su vezani za lopaticu su izrazito jaki što omogućava leopardu da se penje po drveću. Velika je raznolikost i u veličini. Mužjaci su oko 30% veći od ženki i teže od 30 do 90 kg u poređenju sa ženkama koje teže od 23 do 60 kg. Veliki mužjaci teški i do 91 kg pronađeni su u nacionalnom parku Kruger uJužnoafričkoj Republici. Međutim, mužjaci koji žive na priobalnim planinama Južnoafričke Republike prosječno teže 31 kg, a ženke koje nastanjuju rubove pustinje uSomaliji od 23 do 27 kg. Smatra se da ova razlika u težini oslikava kvalitet i dostupnost plijena u različitim staništima.
Tijelo leoparda je dugo, a noge kratke. Najveća izmjerena težina iznosi 96,5 kg sa dužinom od 190 cm od glave do repa.[6][7]
Leopardi sa crnim krznom se nazivaju crni panteri. Uobičajeni su u kišnim šumamaMalajskog poluostrva kao i na obroncima nekih afričkih planina poputKenije.[8]
Prikaz pećinskog leoparda (dolje desno) i pećinske hijene, Chauvet
Leopardi su najviše rasprostranjeni od svih divljih mačaka. Brojni su uAfrici kao i uistočnoj i južnoj Aziji, iako se populacije izvan podsaharske Afrike smanjuju i postaju izdvojene. Na sjeveroistoku Azije su leopardi kritično ugroženi. Naindijskom potkontinentu, jugoistočnoj Aziji iKini, leopardi su relativno brojni. Općenito gledano, broj leoparda je veći od ostalih mačaka iz rodaPanthera.[3][9]Po pitanju staništa, leopardi su izrazito prilagodljivi, iako su najviše prisutni usavanama ikišnim šumama. Na dalekom istokuRusije žive ubjelogoričnim šumama gdje zimske temperature padaju i do -25 °C.[26] Staništa leoparda variraju od najvlažnijih kišnih šuma do rubova pustinja.
Iranski leopard (P. p. saxicolor), poznat i kaosrednjoazijski leopard ilikavkaski leopard - NastanjujeKavkaz,Turkmenistan,Afghanistan i sjeverniIran. Ovo je najveća podvrsta leoparda.
Sjevernokineski leopard (P. p. japonensis), poznat i kaokineski leopard - Može se naći samo i srednjoj i sjevernoj Kini. Srednje je veličine.
Amurski leopard (P. p. orientalis), poznat i kaosibirski leopard - Može se naći samo u hladnim predjelima ruskog dalekog istoka i sjeveroistočne Kine. Ovo je najugroženija podvrsta leoparda i jedna od najugroženijih životinja na svijetu. Istrijebljen je naKorejskom poluostrvu.
Indokineski leopard (P. p. delacouri), poznat i kaojužnokineski leopard - Raširen u jugoistočnoj Aziji i južnoj Kini.
Javanski leopard (P. p. melas) - Jedina podvrsta prisutna uIndoneziji. Živi na indonežanskom ostrvuJava. Jedna je od najugroženijih podvrsta leoparda.
Šrilankanski leopard (P. p. kotiya) - Prisutan samo naŠri Lanki.
U doba kasnog pleistocena postojala je vrsta leoparda koja je živjela u Evropi tzv.pećinski leopard (lat.P. p. spelaea). Bio je sličan današnjem iranskom leopardu. Jedini prikaz pećinskog leoparda pronađen je u pećini Chauvet u južnojFrancuskoj. Kompletni kosturi četiri pećinska leoparda pronađeni su 2007. godine u pećiniVjetrenica u općiniRavno,Bosna i Hercegovina. Ostaci se čuvaju uZemaljskom Muzeju Bosne i Hercegovine uSarajevu.[10]
Leopardi su samotnjaci i uglavnom love noću. Okretni su i mogu trčati brzinom preko 58 km/h, skočiti horizontalno preko 6 m i do 3 m vertikalno. Hrane se velikim brojem životinja, a najvišepapkarima iprimatima. Međutim, love i manje životinje poputglodara,gmizavaca,vodozemaca,insekata,ptica,riba i ponekad manjih grabljivaca kao što sulisice,šakali,kune i manje mačke. Leopardi su jedini prirodni grabljivci odraslihčimpanzi igorila, iako ih uglavnom izbjegavaju jer predstavljaju težak plijen.[11] Love tako što vrebaju plijen, skoče na njega kad se dovoljno približe i udave ga jakim ugrizom za vrat. Afrički leopardi uglavnom love antilope srednje veličine kao što suimpale iThomsonove gazele, dok indijski ponajviše loveaksis antilope.[12][13]
^Brain, Charles Kimberlin (1983).The Hunter or the Hunted: An Introduction to African Cave Taphonomy (jezik: engleski). University of Chicago Press.ISBN978-0-226-07090-2.
^Arivazhagan, C.; Arumugam, R.; Thiyagesan, K. (4. 3. 2009). "Food habits of Leopard (Panthera pardus fusca), Dhole (Cuon alpinus) and striped Hyena (Hyaena hyaena) in a tropical dry thorn forest of Southern India".Journal of the Bombay National Historical Society.
_u_Zagrebu.jpg)
