Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Latvija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Latvija
Latvijas Republika
Zastava LatvijeGrb Latvije
ZastavaGrb
Himna"Dievs, svētī Latviju!"
("Bože, blagoslovi Latviju!")

Položaj Latvije na karti
Položaj Latvije
Glavni gradRiga
Službeni jeziklatvijski
Državno uređenjeparlamentnarepublika
Edgars Rinkēvičs
Evika Siliņa
Zakonodavstvo
NezavisnostodRusije 
• Priznato
18. novembar1918
Površina
• Ukupno
64.589 km2 (124.)
• Vode (%)
1,5
Stanovništvo
• Ukupno
1.919.968(procjena 2018) (143.)
36/km2 
BDP (PKM)2019
• Ukupno
$60,732 milijardi (-)
$31.490 
Gini (2018.)Gubitak 35,6 
HDI (2017)0,847 (visok) (48. na svijetu)
Valutaeuro
do 31.12.2013.Lats (LVL)
Vremenska zonaEET (UTC+2)
- ljetiEEST (UTC+3)
Topografija
Gaiziņkalns
312m
Rāzna
555km2
Pozivni broj+371
Internetska domena.lv

Latvija iliLetonija (latvijski:Latvija), zvaničnoRepublika Latvija iliRepublika Letonija (latvijski:Latvijas Republika), jestsuverenaistočnoevropska država, članicaEvropske unije i jedna od tribaltičke države.[1] Graniči saEstonijom na sjeveru,Rusijom na istoku,Litvanijom iBjelorusijom na jugoistoku. Izlazi naBaltičko more unutar kojeg ima morsku granicu saŠvedskom koja se nalazi na zapadu.Prema podacima iz 2012. godine, u državi je živjelo 2.070.371 stanovnika[2] od čega su preko 60%Latvijci. Zauzima površinu od 64,589 km2.[3]Glavni grad jeRiga,Evropski glavni grad kulture iz 2014. godine.Službeni jezik jelatvijski jezik i uzlitvanski jedini je preživjeli baltički jezik.Unitarna je država, podijeljena na 118 administrativnih jedinica od čega je 109 općina i 9 gradova.[4]

Historija

[uredi |uredi izvor]
Glavni članak:Historija Latvije

Latvijci su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. mileniju p. n. e. U 12. vijeku organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog vijeka postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima latvijsko stanovništvo. U 15. vijekuPoljska je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u 17. vijeku dio današnje Latvije zaposjela jeŠvedska. Početkom 18. vijeka na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji uticaj traje gotovo do danas –Rusija. Krajem toga vijeka pod njenom su vlašću bile obje historijske pokrajine današnje Latvije:Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) iKurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine). Dakle, borba velesila za jednu malu zemlju čije je stanovništvo od njenog nastanka sanjalo o nezavisnosti. Taj se san nakratko i ostvario: između dva svjetska rata, od1918. do1939. Latvija je bila samostalna. Latvijci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkomDrugog svjetskog rata Latviju je okupiraoSovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. augusta1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. septembra1991.) priznala i službenaMoskva.

Geografija

[uredi |uredi izvor]
Glavni članak:Geografija Latvije

Latvija ima povoljan položaj, smještena između ostale dvije Baltičke države predstavlja križanje puteva između juga i sjevera, te od Baltika prema istoku. Na zapadu, Latvija izlazi naBaltičko more koje ima jako bitnu ulogu zaprivredu iekonomiju čitave države. Obale su slabo razvedene. Na sjeverozapadu se nalaziRiški zaljev koji je ime dobio po glavnom gradu države.Latvija je pretežno ravničarska zemlja, te jereljef uglavnom jednoličan. Idući prema istoku, teren se malo uzdiže. Najviši vrh Latvije jeGaizinkalns visok svega 312 m.Latvija ima mnogo jezera – oko 3000. Većinom su ledenjačka, a najviše ih je na jugoistoku i u priobalnoj nizini. Najveći vodotok jeZapadna Dvina (latvijskiDaugava) koja teče s Valdajske uzvisine, istog uzvišenja u Rusiji s kojega teku iVolga,Dnjepar iLovat.Najveći grad jeRiga, koji je ujedno i glavni grad države. Još neki važniji gradovi suLiepaja iDaugavpils.Liepaja je poznata po mnogim obilježjima. U njoj se nalazi najveće baltičko brodogradilište, pa se ovaj grad često naziva iLatvijskim Liverpoolom. Poznata je i po svojoj muzičkoj tradiciji i koncertima.Na klimu Latvije utiče više faktora; reljef, geografski položaj, otvorenost prema moru (blizinaAtlantika) i dr. Zime su hladne, a ljeta umjereno topla. Prosječna godišnja temperatura izosi 26 °C.

Vlada

[uredi |uredi izvor]

Nakon proglašenja Latvije nezavisnom državom, na njenom čelu je bioAnatolijs Gorbunovs koji je na vlast došao još1988. godine. Danas, na čelu Latvije je predsjednikValdis Zatlers. Važnije vladajuće letonske stranke suDemokratska radnička partija Latvije,Nacionalni pokret za nezavisnost,Socijalno demokratska partija Latvije,Letonska Liberalna stranka i druge. Izbori za letonski parlament,Saeima, održavaju se svake četiri godine. Od 1. maja2004., Latvija je članicaEvropske unije.

Administrativna podjela

[uredi |uredi izvor]

Latvija je podjeljena na 26 država, zvanih "rajons":Aizkraukles rajons,Aluksnes rajons,Balvu rajons,Bauskas rajons,Cesu rajons,Daugavpils rajons,Dobeles rajons,Gulbenes rajons,Jekabpils rajons,Jelgava rajons,Kraslavas rajons,Kuldigas rajons,Liepaja rajons,Limbazu rajons,Ludzas rajons,Madonas rajons,Ogres rajons,Ogres rajons,Preilu rajons,Preilu rajons,Rezekne rajons,Riga rajons,Saldus rajons,Talsu rajons,Tukuma rajons,Valkas rajons,Valmieras rajons,Ventspils rajons

Sedam latvijskih gradova ima poseban status:

Privreda

[uredi |uredi izvor]

Latvija je u vrijeme SSSR, od baltičkih zemalja, najviše bila okrenuta industriji i to pretežno elektrotehničkoj i mašinskoj koje su proizvodile za potrebe sovjetske vojske. Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planske ekonomije, pad su zabilježili svi privredni aspekti pa je standard osjetno pao. No već od1994. prilike se znatno popravljaju – zbog širokih reformi i strane pomoći. Danas bruto društveni proizvod raste po stopi od dojmljivih 7.4% godišnje, a stopa nezaposlenosti iznosi relativno niskih 8.6% (2003.). Industrijska proizvodnja raste po stopi od čak 8% (2003.). Ipak, velik broj mladih ljudi odlazi u inostranstvo na rad, od čega vrlo velik broj uIrsku, što je ipak, gladajući sa strane geografa i ekonoma, nepotrebno. "Dublin je postao latvijski grad"- rekli bi Latvijci.

Stanovništvo

[uredi |uredi izvor]

Najbrojnije stanovništvo Latvije čineLatvijci, 62,1%. Značajnu ulogu imaju i Rusi, njih 26,9%. Od ostalih naroda ovdje živeBjelorusi,Litvanci,Ukrajinci,Poljaci i dr.Zbog prisutnostiNijemaca tokom historije, Latvijci se vjerski izjašnjavaju kaoprotestanti (po učenjuMartina Luthera), odnosnokatolici.

Jezik

[uredi |uredi izvor]

Letonski jezik spada u grupu baltičkih jezika i službeni je jezik u Latviji. Ipak, postoje nesuglasice. Dio ruske nacionalne manjine se ne slaže sa učenjem latvijskog u školama, tvrdeći da je za vrijemeSSSR-a, u svim njegovim članicama,ruski bio službeni jezik.Bilo kako bilo, na ulicama možete čuti narod kako govori i latvijskim i ruskim jezikom. Latvijski je jako zanimljiv jezik. Ima 33 glasa i abeceda mu je slična bosanskoj. Postoje glasovi slični bosanskim, ali se drukčije pišu, npr. glas Ķ odgovara bosanskom glasu Ć itd.U latvijskom jeziku moze se naći i dosta tuđica iznjemačkog,španskog islavenskih jezika.

Kultura

[uredi |uredi izvor]

Bitan uticaj na latvijsku kulturu imali su historijski i društveni razlozi, što je najviše osjetno na arhitekturi građevina u većim gradovima, npr. u Rigi. Katedrale i crkve građene su u njemačkom stilu.Kod muzike, velika se pažnja posvećuje tradicionalnoj muzici, ali ni moderna, zabavna muzika nije zapostavljena. GradLijepaja, naziva se još i gradom rockera jer iz njega potiču najpoznatiji latvijski rockeri svih vremena:Fomins & Kleins,Livi i dr.

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]
[icon]
Ovaj odlomakpotrebno je proširiti.

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^Regioni Evrope Pristupljeno 13.11.2015.
  2. ^Broj stanovnikaArhivirano 10. 6. 2012. naWayback Machine Pristupljeno 13.11.2015.
  3. ^Ukratko o LatvijiArhivirano 26. 12. 2018. naWayback Machine Pristupljeno 13.11.2015.
  4. ^Administrativna podjela Latvije Pristupljeno 13.11.2015.

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Latvija
Države članice
Zastava Evropske unije
Kandidati
Potencijalni kandidati
Države
Položaj Evrope
Zavisne i ostale
teritorije
Nepriznate i djelomično
priznate države
  • 1 Potpuno uAziji, ali kulturno i politički pripadaEvropi 
  • 2 Potpuno uAfrici, ali kulturno i politički pripadaEvropi 
  • 3 Najvećim dijelom u Aziji
Članice izEU
Članice izvan EU
Posmatrači
Članice
Države kandidati
Odnosi
Institucije
Žuto: Članice osnivači. Plavo: Članice koje su naknadno pristupile Vijeću Evrope
Članice
Posmatrači
Bivše članice
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Latvija&oldid=3540914"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp