Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja ipravopisubosanskog jezika.
Logo zaBitcoin, prvu decentralizovanu kriptovalutu
Kriptovaluta je oblikdigitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmjene koristećikriptografiju (kriptografija). Na taj način se vrši obezbjeđivanje sigurnosti transakcija, kontrola stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde prijenosavalute.[1][2][3]
Kriptovalute se definišu kao podskup digitalnih valuta, alternativnih valuta ivirtuelnih valuta.
Bitcoin, koji je uveden 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.[4]
Od tada, došlo je do uvođenja mnogobrojnih kriptovaluta.[5] Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu[6] nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.[7] Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovublokčejn (engleski:blockchain) tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdijeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.[8]
Status legalnosti kriptovaluta varira oddržave do države i još uvijek je nedefinisan ili u stanju promjene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korištenje kriptovaluta, njihov status kaonovca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao što suMaroko,Bolivija,Ekvador,Kirgistan,Bangladeš korištenjeBitcoina je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih (naprimjerBrazil,Čile,Kolumbija,Argentina) legalan.
Hakovanje sistemaBlockchain je dosta težak posao, jer zahtijeva istovremeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće.
Ima ozbiljan potencijal da zamijeni trenutni novčani sistem u svijetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste.
Niko ne može da promjeni količinu novčića koji se koriste.
Zbog ograničene količine novčića, otporan je nainflaciju.
Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa.
Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene.
Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi principdecentralizacije (takozvaniP2P mreža (engleski: "peer to peer").
Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare.
Tradicionalni finansijski proizvodi imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta.
Mnogebanke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, također odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama.
Kriptovalute treba da zadovolje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Naprimjer, broj trgovaca bitcoinom je mali, ali je u stalnom porastu.
Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanimhardverom isoftverom za njihovo korišćenje.
Mogu biti zauvijek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.[9]
Zasnovane su na komplikovanim matematičkimalgoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup prema njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.[10]
Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.[11]
