Kosovo kao sinegdoha se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: Kosovo iMetohiju.
RiječKosovo dolazi od slavenske riječikos. Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta uBosni i Hercegovini,Dalmaciji i sjevernojAlbaniji. Albanski nazivKosova (iliKosovë) je albanizirana slavenska riječKosovo.
Metohija potiče od bizantijsko-grčke riječiμετόχια, izraza koji označava zemlju u vlasništvu pravoslavne crkve. Razlog za ovo je da su se neka od imanjaSrpske pravoslavne crkve (SPC) nalazila upravo na ovom području. Ovo zemljište su crkvi dodijelili srpski srednjovjekovni vladari.
Kosmet je srpska, politički motivirana skraćenica zaKosovo iMetohiju.
Početkom5. vijekaslavenska plemena počinju prelazitiDunav i vršiti napade na bogate bizantijske gradove na Kosovu. Prvi veći napadi ove vrste zabilježeni su u547. i548. godini za vrijeme vladavine bizantskog caraJustiniana. Sredinom 7. vijeka Slaveni počinju biti dominirajuća etnička grupa na Kosovu. Postojeće gradsko, romanizirano, stanovništvo se vremenom stapa sa Slavenima. Romanizirano stanovništvo koje živi van gradova uspijeva sačuvati svoju historiju i kulturu, te postaju poznati pod imenomVlasi. PorijekloAlbanaca na prostorima Kosova je nepoznato. Neki historičari tvrde da suAlbanci narod tračkog porijekla, dok drugi pak tvrde da su Albanci ilirskog porijekla. Danas među historičarima preovladava mišljenje da su Albanciilirski narod, koji su nastanjivali planine sjeveroistočne Albanije i zapadnog Kosova za vrijeme Rimskog carstva.
U toku 850-ih slavenizirano pleme turskog porijekla -Bugari počinju širiti svoju državu i ubrzo osvajaju Kosovo, zajedno saSjevernom Makedonijom, gdje uOhridu stvaraju sjedište biskupije. Smrću bugarskog cara Samuela u1014. godini bugarska imperija upada u duboku krizu. Bizantijsko carstvo pod vodstvom cara Bazila (poznatog i pod imenom "ubica Bugara") uviđa svoju šansu i do kraja1018. preuzima čitavu teritoriju nekadašnjeg bugarskog carstva.
U ovom periodu dvije nove slavenske države počinju dobijati svoju formu.Raška, sjeverno od Kosova, na teritoriji današnjegSandžaka i njen prvobitno moćniji susjedDuklja na teritoriji današnjeCrne Gore. Vladari Raške koji su prvobitno bili u vazalskom odnosu prema Duklji počinju agresivno širiti svoje posjede i sredinom11. vijeka Raška postaje dominirajuća slavenska državna tvorevina u ovom dijeluBalkana. Kao i svaka država u regionu Raška ima uzor u bogatim bizantinsko-grčkim gradovima na jugu. Tokom 1180-ih godina, za vrijeme rata izmeđuMađarske iBizantijskog carstva, Raška napada Bizantiju i uspjeva pod svoju vlast staviti istočno Kosovo.
1204. godina označava početak kraja Bizantijskog carstva. Te godine križari osvajajuCarigrad i uspostavljajuLatinsko Carstvo. Vladar RaškeStefan Prvovjenčani uviđa pometnju i krajem1216. čitava teritorija današnjeg Kosova dolazi pod srpsku vlast. 3 godine kasnije Stefanov brat,Sava iskorištava konflikt između pravoslavnog patrijarha u Carigradu i Ohridskog biskopa i uspijeva izdejstovati autonomiju (autocefalnost)Srpske Pravoslavne Crkve.
Srpsko kraljevstvo doživljava svoj zenit sredinom14. vijeka pod kraljemDušanom (krunisan 1331. godine) koji širi kraljevstvo južno i prebacuje centar srpske države u današnju Sjevernu Makedoniju (Glavni grad Skoplje). On također uzima titulucara i ojačava status SPC u odnosu na grčku pravoslavnu crkvu. Smrću Dušana u1355. godini srpsko carstvo se počinje raspadati. Grčke, albanske i makedonske teritorije dolaze u ruke lokalnih feudalaca. Smrću zadnjeg Nemanjića u1371. godini Kosovo dolazi pod vlast tri različita gospodara. Gradovima Prizren i Peć i ostatkom jugo-zapadnog Kosova upravlja porodicaBalšić,Lazar Hrebeljanović istočnim Kosovom dok Vuk Branković drži krajnji jug. S vremenom Branković preuzima cijelo Kosovo.
Osmanlije u 1396. godini preuzimaju teritorije pod kontrolom Vuk Brankovića i prenose ih u vlasništvo lojalnogvazalaStefana Lazarevića (sin Lazara Hrebljanovića). Malo zatim iste vraćaju u posjed Brankovićevih sinova Đurađa i Grgura koji obećavaju lojalnost osmanskom sultanu. U1455. godiniOsmanlije pod ličnom komandomsultanaMehmeda Osvajača preuzimaju čitavu teritoriju današnjeg Kosova.
17. februara 2008. godine u 16 sati skupina ljudi koja je sebe nazvalaVođe našega naroda, demokratski izabrani,djelujući izvan UNMIK-ovog okvira privremene samouprave (ne zastupajući Skupštinu Kosova ili bilo koju drugu od ovih institucija), izdali su deklaraciju o neovisnosti kojom je uspostavljena Republika Kosovo.[8][9], jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog su dana donijeli odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, 18. februara, pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao nezavisnu državu prvi priznaoAfganistan, a najveće zemlje Evropske unije (Francuska, Velika Britanija, Njemačka) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i Sjedinjene Američke Države. Sama Evropska unija ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, budući da se tom činu oštro protivila Španija, a onda i Rumunija, Slovačka i Kipar. Istovremeno, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji došlo je do nasilnih prosvjeda.
19. marta 2008., hrvatska je vlada, u dogovoru s vladama Republike Mađarske i Bugarske, usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova. Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova. Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je Fatmir Sejdiu
Pristupanje KosovaEvropskoj uniji (EU) na trenutnom je dnevnom redu za buduće proširenje EU. EU je Kosovo priznala kao potencijalnog kandidata za pristupanje. Kosovsko proglašenje neovisnosti odSrbije doneseno je 17. februara 2008. godine. Nezavisnost nisu priznaleSrbija, te sljedećih pet zemalja članica EU-a:Slovačka,Španija,Rumunija,Grčka iKipar. Da bi se osigurala stabilnost na teritoriju i neutralnu vladavinu policije, EU radi na Kosovu pod pokroviteljstvom privremene upraveUjedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), uvođenje policijske i civilne resurse u okviru Evropske unije za pravosudne misije (EULEX).Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Kosova donese je 26. februara 2016, a stupio je na snagu 1. aprila 2016.
Kosovo je država koja se nalazi u centralnom dijeluBalkanskog poluostrva. Sa površinom od 10.908 km2, Kosovo je jedna od najmanjih državaEvrope. S obzirom na njegovu relativno malu površinu, Kosovo se odlikuje raznolikimtopografskim karakteristikama. Okruženo je planinama:Šar-planinom na jugu i jugoistoku, na granici saSjevernom Makedonijom, dok se na sjeveru države uzdiže Kopaonik. Granice na zapadu (saCrnom Gorom i jugozapadu (saAlbanijom) su takođe planinske gdje se nalazi i najviši vrh Kosova, Đeravica, visine 2.656 m. Centralni dio države je uglavnom brdovit dok se dvije velike ravnice prostiru u zapadnom i istočnom dijelu.
Uhidrografskom smislu, Kosovo ima ograničene vodne resurse. Glavne rijeke su Bijeli Drim, koji teče premaJadranskom moru,Južna Morava na području planine Goljak iIbar na sjeveru. Sitnica, pritoka Ibra, najduža je rijeka koja u potpunosti protiče teritorijom Kosova. Postoji nekoliko manjih prirodnih jezera, ali najvažnija jezera u državi su vještačka. Najveća jezera suGazivode, Radonjić, Batlava i Badovac. Na Kosovu takođe postoji veliki broj kraških, termalnih i mineralnih izvora. Kosovo je država uJugoistočnoj Evropi a graniči sa Albanijom na jugozapadu, Sjevernom Makedonijom na jugoistoku, Crnom gorom na zapadu i Srbijom na istoku i sjeveroistoku. Prostire se između 42. i 43. paralele i između 20. i 22. meridijana.
Ukupne je površine od 10.908 km2 što je svrstava kao 169. državu po velečini na svijetu.
Dužina državnih granica iznosi:
Dužina granica Kosova
Država
Dužina u km
Albanija
113,551
Sjeverna
Makedonija
170,772
Crna Gora
79,165
Srbija
380,068
Ukupno
743,556
Simboli
Kosovo kao nezavisna i suverena država posjeduje obilježja po kojima je poznata širom svijeta a koji reflektuju multietnički karakter ove države. Državni simboli Kosova su zastava, grb i himna.[2]
Za vrijemeSFRJ autonomne pokrajineVojvodina i Kosovo nisu imale zvaničnuzastavu. Između1945. godine i raspadaSFRJ1991. na Kosovu je često korištena zastava sa žutom zvijezdom i crnim orlom na crvenoj podlozi. Ova zastava je bila zastava albanskog naroda u SFRJ. Zbog činjenica da je većina Albanaca u SFRJ živjela na Kosovu, ova se zastava na Kosovu mogla i najčešće vidjeti, te je često pogrešno tumačena kao zastava Kosova. Tokom uprave UN-a Kosovo nije imalo svoju zvaničnu zastavu. Najčešće se koristi zastava sa crnim orlom na crvenoj podlozi, koja je identična sa zastavomAlbanije. Stranka bivšeg predsjednika Kosova,Ibrahima Rugove, zvanično je predložila uvođenje nove zastave sa tekstomDardania.Dardanija je historijski naziv Kosova. Nakon proglašenja nezavisnosti17. februara, Kosovo je dobilo svoju zastavu.
Grb Kosova je usvojen17. februara2008. godine , nakonproglašenja nezavisnosti od Srbije. Sastoji se od geografske mape Kosova predstavljene žutom bojom na plavoj podlozi uokvirenoj rubom zlatne boje. Iznad mape Kosova nalazi se šest petokrakih zvijezda bijele boje. Centralni dijelovi grba, geografska mapa koja predstavlja Kosovo i zvijezde također čine centralne dijelove novezastave Kosova, usvojene u isto vrijeme kada i grb.Šablon:Nedostaje izvor
Himna Kosova predstavlja državni simbol Kosova i izvodi se u svečanim i službenim prilikama. Nosi simboličan nazivEvropa i usvojena je 2008. godine, u vrijeme sticanjanezavisnosti države. Himnu je komponirao Mendi Mengjiqi, a baš kao i himneBosne i Hercegovine,Španije iSan Marina, himna Kosova nema službeni tekst. Usvojena je 11. juna 2008. godine. Tekst himne ne referira ni na jednu etničku zajednicu države. Za izbor himne glasalo je 72 zastupnika, 15 ih je bilo protiv dok se 5 zastupnika Skupštine suzdržalo od glasanja.
Politika
UNMIK
Kosovo je17. februara proglasilo nezavisnost, te je prestala kontrola UNMIK-aŠablon:Nedostaje izvor. Administrativne poslove više ne obavljaju Ujedinjeni narodi, već kosovska vlada.Šablon:Nedostaje izvor Kosovo ima sopstvenu policiju, carinsku službu, a Zaštitni korpus Kosova čini vrstu državne garde i ima vojno-policijske atributeŠablon:Nedostaje izvor.
UNMIK je tokom svoje vlade napravio privremenu skupštinu, privremenu vladu i kancelariju privremenog predsjednika, koje su činile zakonodavno i izvršno tijelo pod kontrolom UNMIK-a. Trenutna predsjednica Kosova jeVjosa Osmani, a predsjednik vlade jeAlbin Kurti. Sjedišta vlade, skupštine i predsjednika su uPrištini.
Ustav
Ustav Kosova (albanski:Kushtetuta e Kosovës) predstavlja najviši pravno-politički dokument ovebalkanske države. Ustav je potpisan7. aprila2008. godine u 13 sati po lokalnom vremenu u Nacionalnoj biblioteci uPrištini. Ratifikovan je 9. aprila i stupio na snagu 15. juna 2008.
Četvrtim članom ovog ustava definisana su i utvrđena pravila i zasebna ovlaštenja za sve tri vlasti Kosova.Jednodomnoj nacionalnoj skupštini Kosova povjereno je obnašanje zakonodavne vlasti, izvršnu vlast predvode predsjednik i premijer dok je za primjenu zakona i pravosudni sistem zadužen Vrhovni sud.
Ustav Republike Kosovo se može mijenjati kroz proces usvajanja amandmana na ustav i to je regulisano njegovim 144. članom.
Predsjednik Kosova
Predsjednik Kosova (albanski: Presidenti i Kosovës), zvanično Predsjednik Republike Kosovo (alb: Presidenti i Republikës së Kosovës), je šef države i predstavlja Kosovo u zemlji i inostranstvu.
Predsjednik se bira indirektnim putem, od strane Skupštine Kosova i to tajnim glasanjem. Za izbor predsjednika je potrebna dvotrećinska većina poslanika Skupštine. Ako nijedan od kandidata prilikom glasanja ne dobije potrebnu većinu, na trećem glasanju bira se kandidat koji dobije prostu većinu.
Glasanje za izbor novog predsjednika u Skupštini bi trebalo da se održi najkasnije mjesec dana prije isteka mandata trenutnog predsjednika. Mandat predsjednika Kosova traje 5 godinu, uz mogućnost još jednog obnavljanja mandata.
Premijer
Premijer Republike Kosovo (albanski:Kryeministri Republikës së Kosovës) jest značajna politička funkcija a predstavlja prvog čovjeka najvišeg izvršnog tijela Kosova tj. predsjednika Vlade Kosova.
Premijer Kosova, zajedno sa Vladom Kosova na čijem je čelu, odgovorni su za svoje postupke zakonodavnom tijelu tj.Skupštini Kosova iz čijih redova se i biraju. Trenutni premijer Vlade Kosova jeAlbin Kurti. Na tu funkciju je izabran 22. marta 2021. godine kao čelni čovjek Samopredjeljenja.
Skupština Republike Kosovo (alb.Kuvendi i Republikës së Kosovës) jest jednodomna skupština i najviši zakonodavni organ Kosova. Prvobitno ga je osnovao UNMIK2001. godine da bi se obezbijedila "privremena, demokratska samouprava".17. februara2008. predstavnici Kosovaproglašavaju nezavisnosti Kosova i usvajajuUstav koji stupa na snagu 15. juna iste godine.
Skupština Republike Kosovo regulirana je Ustavom Kosova i sastoji se od 120 članova od čega se njih 100 bira direktno, putem izbora, dok je preostalih 20 mjesta u Skupštini rezervirano za nacionalne manjine kako slijedi:
10 mjesta za predstavnike Srba
4 mjesta za predstavnike Roma i Aškalija
3 mjesta za predstavnike Bošnjaka
2 mjesta za predstavnike Turaka i
1 predstavničko mjesto za Gorance.
Albanski jezik je službeni jezik većine ali se u Skupštini koriste i svi jezici manjina kao što susrpski,turski ibosanski, uz simultano tumačenje.
Predsjednik trenutnog saziva Skupštine je Glauk Konjufca iz Samopredjeljenja (LV).
Kosovo je višestranački parlamentarni zastupnik demokratske republike. Njime upravljaju zakonodavstvo, izvršne i pravosudne institucije koje proizilaze iz ustava, iako je do Briselskog sporazuma u praksi Sjeverno Kosovo u velikoj mjeri bilo pod nadzorom institucija Srbije ili paralelnih institucija koje financiraju Srbija. Zakonodavne funkcije imaju i Parlament i ministri u okviru svojih nadležnosti. Vlada vrši izvršnu vlast i sastoji se od premijera kao šefa vlade, potpredsjednika Vlade i ministara različitih ministarstava.
Ekonomija Kosova tranzicijska je ekonomija. Stradala je od kombiniranih rezultata političkih previranja, sljedećih jugoslavenskih ratova, srbijanskog otpuštanja kosovskih zaposlenika i međunarodnih sankcija Srbiji čiji je dio tada bio. Unatoč smanjenju strane pomoći, BDP je uglavnom rastao od proglašenja neovisnosti. To je bilo unatoč financijskoj krizi 2007. - 2008. i kasnijoj europskoj dužničkoj krizi. Uz to, stopa inflacije bila je niska. Većina ekonomskog razvoja odvijala se u trgovini, trgovini na malo i građevinarstvu. Kosovo je visoko ovisno o doznakama dijaspore, izravnim inozemnim investicijama i drugim priljevima kapitala.Najveći trgovinski partneri na Kosovu suAlbanija,Italija,Švicarska,Kina,Njemačka i Turska. Euro je službena valuta.Vlada Kosova potpisala je sporazume o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Kosovo je članicaCEFTA-e, dogovorena s UNMIK-om i uživa u slobodnoj trgovini s većinom zemalja izvan Evropske unije. Sekundarni sektor imao je 22,60% BDP-a, a ukupna radna snaga od 800 000 zaposlenih u 2009. Postoji nekoliko razloga za ovu stagnaciju, u rasponu od uzastopnih zanimanja, političkih previranja i rata na Kosovu 1999. godine. [222] Sektor električne energije smatra se jednim od sektora s najvećim potencijalom razvoja. Kosovo ima velike rezerveolova,cinka,srebra,nikla,kobalta,bakra,željeza iboksita.Država ima petu najveću rezervatulignita u svijetu i treću u Evropi.Direkcija za rudnike i minerale i Svjetska banka procijenili su da je Kosovo 2005. godine imalo minerale u vrijednosti od 13,5 milijardi eura
Centralna banka
Centralna banka Kosova (albanski:Banka Qendrore e Republikës së Kosovës) jest centralna banka Republike Kosovo. Sjedište banke se nalazi uglavnom gradu Kosova, uPrištini. Osnovana je 27. jula 2010. godine, na osnovu Zakona br. 03/L-074 o Centralnoj banci Republike Kosovo, usvojenim u Skupštini Kosova. Prije nego što je osnovana kao Centralna banka Kosova, djelovala je kaoCentralno bankarstvo Kosova (albanski: Autoriteti Qendror Bankar i Kosovës). Na osnovu Ustava Kosova i odredbi zakona usvojenog u skupštini Kosova, centralna banka Kosova je javno pravni subjekat i ima administrativnu, finansijsku i menadjersku autonomiju.
Službena valuta Kosova jeeuro, koji je jednostrano usvojen 2002. godine iako Kosovo nije članicaeurozone
1991. blizu dva miliona stanovnika (80%Albanci, 10%Srbi)
1981. 1.584.441 stanovnika (Albanci 77,4%,Srbi 13,2%)
1971. 1.243.693 stanovnika (Albanci 73,7%,Srbi 18,4%)
1961. 963.988 stanovnika (Albanci 67,2%,Srbi 23,6%)
1953. 808.141 stanovnika (Albanci 64,9%,Srbi 23,5%)
1948. 727.820 stanovnika (Albanci 68,5%,Srbi 23,6 %)
Jezik
Službeni jezici na teritoriji Republike Kosovo su albanski i srpski jezik.Turski,bosanski iromski jezik imaju status službenog jezika na nivou općina ili se mogu koristiti kao službeni jezici na svim nivoima kako je predviđeno zakonom.[2]
Kosovo je država bez državne religije; sloboda vjerovanja, savjesti i vjere izričito jamči u Ustavu Kosova. Društvo Kosova je snažno zauzelo prvo mjesto ujužnoj Evropi i deveti u
svijetu kao slobodni i jednaki za toleranciju premareligiji iateizmu.Prema popisu iz 2011. godine, 95,6% stanovništva Kosova se izjasnilo kao muslimani i 3,7% kaokršćani, uključujući 2,2% kaorimokatolici i 1,5% kaopravoslavci.Preostalih 0,20% stanovništva izjasnilo se da nema religiju.Protestanti, iako priznati kao vjerska skupina na Kosovu od strane vlade, nisu bili zastupljeni u popisu
Policija Kosova je osnovana 1999. godine nakonrata na Kosovu i kasnijeg povlačenje jugoslavenskih snaga sa Kosova. Uspostavljanje Privremene administrativne misijeUjedinjenih nacija na Kosovu UNMIK-a uključivalo je i postojanje komponente međunarodne policijsku relativno velikog brojčanog stanja. RezolucijomVijeća sigurnosti UN-abroj 1244 UNMIK je ovlašten za realizaciju dva glavna zadatka: uspostavljanje nove policije i u međuvremenu održavanje poštivanje zakona i reda. Naziv za novu policijuKosovska policijska služba uveo je prvi međunarodni policijski komesar Sven Frederiksen
Sigurnosne snage
Sigurnosne snage Kosova (alb.Forca e Sigurisë së Kosovës, KSF) su zvanične snage sigurnosti Kosova i prethodnica buduće vojske Kosova. Nalaze se pod kontrolom i komandom KFOR-a. Glavna zadaća sigurnosnih snaga su zaštita civilnog stanovništva tj. traganje i spašavanje, uklanjanje eksplozivnih naprava, gašenje požara i sl. Sigurnosne snage su osnovane 21. januara2009. godine i proizašle su iz snaga Kosovskog zaštitnog korpusa.
Kosovo prema planuMarttija Ahtisaarija ima pravo na oružane snage koje su naoružane samo lahkim naoružanjem i broje 2500 vojnika u aktivnom sastavu i 800 vojnika rezervnog sastava.
NakonRata na Kosovu1999., UN-ovom rezolucijom broj 1244 na Kosovu je uspostavljena Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu uz sigurnosnu potporuNATO-a tj. KFOR-a. KFOR je stigao na Kosovo 12. juna1999. pod mandatomUN.
Historija
Kosovo je proglasilo nezavisnost u februaru2008. godine. Dana 21. januara2009. su osnovane KSF iz ljudstva nekadašnjeg zaštitnog korpusa Kosova koje je prethodno provjereno. KSF nije nasljednik zaštitnog korpusa koji je prethodno raspušten. Osnivanje KSF su pomogle zemlje NATO-a, npr.SAD je donirao vojne uniforme,Njemačka vojna vozila. Po osnivanjuSlovenija je donirala 30.000 eura. KSF ima u cilju djelovanje poNATO standardima
Pasoš
Pasoš Kosova (albanski:Pasaporta e Kosovës) putni je dokument koji se izdaje državljanima Kosova. Ovaj dokument olakšava međunarodna putovanja i služi kao dokaz o državljanstvu. Izdavanje pasoša je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, izuzev diplomatskih pasoša koje izdaje Ministarstvo vanjskih poslova Kosova. Kosovski pasoši su u skladu sa svim preporučenim standardima koje je postavilaOrganizacija međunarodne civilne avijacije (ICAO) kako bi se isti mogli očitavati uređajima za tu namjenu ali s obzirom da pasošu nije dodijeljen kod, oznaka pasoša nije navedena unutar standarda ISO 3166 i stoga ga ICAO ne podržava.
Dizajn pasoša objavljen je 14. marta2008. Prvi pasoši izdati su 30. jula 2008. i od 20. maja 2009. godine, građanima Kosova izdato je oko 300.000 pasoša
Obrazovanje za osnovnu, srednju i tercijarnu razinu pretežno je javno i podržava država, a upravlja Ministarstvo obrazovanja. Obrazovanje se odvija u dvije glavne faze: osnovno i srednje obrazovanje i visoko obrazovanje.
Osnovno i srednje obrazovanje dijeli se na četiri stupnja: predškolski odgoj, osnovno i nisko srednjoškolsko obrazovanje, visoko srednjoškolsko i specijalno obrazovanje. Predškolski odgoj namijenjen je djeci u dobi od jedne do pet godina. Osnovno i srednje obrazovanje obvezno je za sve. Omogućuju ga gimnazije i strukovne škole, a dostupan je i na jezicima priznatih manjina na Kosovu, gdje se nastava odvija naalbanskom,srpskom,bosanskom,turskom ihrvatskom. Prva faza (osnovno obrazovanje) obuhvata razrede od jedan do pet, a druga faza (niže srednje obrazovanje) od šest do devet razreda. Treća faza (visoko srednjoškolsko obrazovanje) sastoji se od općeg obrazovanja, ali i stručnog obrazovanja koji je usmjeren na različita područja. Traje četiri godine. No studentima se nude mogućnosti prijavljivanja za viši ili sveučilišni studij. Prema Ministarstvu obrazovanja, djeca koja nisu u mogućnosti dobiti opće obrazovanje mogu dobiti posebno obrazovanje (peta faza).Visoko obrazovanje može se primati na sveučilištima i u drugim visokoškolskim ustanovama. Ove obrazovne ustanove nude studije za preddiplomske, magistarske i doktorske studije. Studenti mogu birati redovne ili izvanredne studije.
Kosovska kuhinja pomiješana je s utjecajima albanskog i srpskog porijekla većinskog stanovništva. Smješteno na razmeđu albanske, osmanske, romanske i slavenske kulture, Kosovo je obogatilo vlastitu kuhinju usvajajući i održavajući neke od svojih tradicija i tehnika kuhanja.
Hrana je važna komponenta u društvenom životu naroda Kosova, posebno za vrijeme vjerskih praznika, poput Božića, Uskrsa i Ramazana. Za svečane prilike,Baklava,Lokum iHalva tradicionalno se pripremaju u gotovo svakom domaćinstvu na cijelom Kosovu i Balkanu bez obzira na etničku ili kulturnu pripadnost. Možda najistaknutiji i tradicionalni primjeri kosovske hrane uključuju muhu i muhu koji se poslužuju uzpovrće,voće,med ijogurt.Flia se sastoji od višeslojnog crijepa i pretežno je premazan kremom dok su Pite punjene mješavinom slanog sira, mesa, krompira ili poriluka. Kosovska kuhinja sadrži širok spektar svježeg voća, povrća i ljekovitog bilja, poput soli, crvenog i crnog papra i vegete. Kosovski ljudi uživaju širok izbor mesnih i ribljih proizvoda među ostalim piletinom , govedinom, kebab,sudžuk i janjetina koja se zbog svojih vjerskih veza smatra tradicionalnim mesom za vjerske prilike. Čaj kao albanski planinski čaj ili crni čaj u ruskom i turskom stilu široko je konzumirano piće na cijelom Kosovu, a posebno se servira u kafićima, restoranima ili kod kuće.Kahva je još jedno popularno piće, iako je Kosovo oduzet kulturom i njihova kultura kave veliki je dio modernog društva
Muzika
Muzika Kosova dio je evropske kulture i odnosi se na muziku kosovskog naroda, kojom dominira glazba kosovskih Albanaca koji čine većinu stanovništva, a u manjoj mjeri i neaktivna muzika malih manjinskih skupina unutar Republike Kosovo, Kroz svoju historiju, kosovska muzika igrala je važnu kulturnu ulogu, a također i značajan dio kosovskog nacionalnog identiteta, crtajući svoju umjetničku osnovu iz drevne i tradicionalne narodne muzike (s prepoznatljivim instrumentacijom Albanije), rapsodije, klasične muzike i zapadne kulture ,Iako popularna muzika dominira na kosovskom muzičkom tržištu, klasična muzika i narodna muzika i dalje su živopisni, a mnogi moderni kosovski muzičari često su rekonstruirali tradicije koje su potisnute dok je zemlja bila pod jugoslavenskom okupacijom.
Filatelija
Prve poštanske marke Kosova, 2000. godine
Nakon sukoba na Kosovu i vojne intervencijeNATO-a, 2000. godine dolazi do izdavanja poštanskih markica za područje Kosova. Marke izdaje misija Ujedinjenih nacija inominalna vrijednost im je unjemačkim markama, koje su i službena valuta na Kosovu. Vrijedosti prve serije, koja prikazuje historiju Kosova su 0.20, 0.30, 0.50, 1 i 2 DEM. Natpisi na markama su u engleskom "United Nations interim administration mission in Kosovo", albanskomMissioni i përkohshëm administrativ i kombeve të bashkuara në Kosovë i srpskom jezikuPrivremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu, kao i natpisiPeace,Paqe iMir na svakoj marki.
Uvođenjemeura kao platežnog sredstva u Evropi, UNMIK izdaje marke sa nominalnom vrijednošću u eurima, koje zamjenjuju do data korištene marke.
Nogometni savez Kosova (alb.:Federata e Futbollit e Kosovës,sr.: Фудбалски савез Косова / Fudbalski savez Kosova) je krovnanogometna organizacija na Kosovu, sa sjedištem u glavnom gradu Kosova,Priština. Osnovana je 1946. godine kao dioNogometnog saveza Jugoslavije, a zvanično formirana je 2008. godine i (od nezavisnosti Kosova) trenutni predsjednik je Agim Ademi.
3. maja 2016. godine, na 40. kongresuUEFA-e održanom uBudimpešti, ovaj savez je primljen u članstvoUEFA-e kao njena 55. članica. Na kongresuFIFA-e koji je održan 13. maja 2016. uMexico Cityju, Kosovo je postalo 210-ti član svjetske nogometne organizacije. Pod kontrolom nogometnog saveza Kosova se nalaze sve nogometne reprezentativne selekcije na teritoriji Kosova
Košarka
Košarkaški savez Kosova (albanski:Federata e Basketbollit e Kosovës – FBK) krovna jekošarkaška organizacija na Kosovu. Savez organizuje i nadležan je za sprovođenje takmičenja unutar Kosovske košarkaške superlige i Košarkaškog kupa Kosova kao i učešće kosovskih klubova i reprezentacija na međunarodnom takmičenju.
Olimpijski komitet Kosova (albanski: Komiteti Olimpik i Kosovës) je nacionalni olimpijski komitet koji predstavlja Kosovo. Komitet je zvanično osnovan1992. godine, ali je punopravni članMeđunarodnog olimpijskog komiteta postao 9. decembra 2014. Olimpijski komitet Kosova je odgovoran je za učešće Kosova naOlimpijskim igrama.
Trenutno ne postoji ali se planira i osnivanje paraolimpijskog komiteta.
Sjedište Olimpijskog komiteta Kosova nalazi se uglavnom gradu ove državePrištini. Trenutni predsjednik je Besim Hasani dok funkciju generalnog sekretara obavlja Mehmet Bogujevci.
^Nigdje se u izvornom tekstu na albanskom jeziku ne spominje da je deklaracija djelo Skupštine Kosova. Jezik deklaracije razlikuje se od jezika koji se koristi u usvajanju zakona od strane Skupštine Kosova utoliko što prvi odlomak glasi: "Mi, vođe našega naroda, demokratski izabrani", dok akti Skupštine koriste treću osobu jednina. Postupak koji se koristi u vezi s deklaracijom razlikuje se od postupka koji je primjenjivala Skupština Kosova pri usvajanju propisa. Izjava nije predana posebnom predstavniku glavnog tajnika za objavu u službenom listu. Neobjava posebnog predstavnika glavnog tajnika u vezi s deklaracijom navodi na zaključak da deklaraciju nije smatrao radom institucija privremene samouprave, donesene kako bi zakonski stupila na snagu poredak za koji je odgovoran. Imao bi obvezu reagirati na postupke Skupštine Kosova, za koju smatra da je ultra vires (prekoračenje ovlasti organa). Uzimajući u obzir sve čimbenike, autori Deklaracije o neovisnosti 17. veljače 2008. nisu djelovali kao jedna od privremenih institucija samouprave, već kao osobe koje su djelovale zajedno izvan okvira privremene uprave.
hSjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kaoBivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu sGrčkom.
iSlobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati.