Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kijev (ukrajinski:Київ) jestglavni inajveći gradUkrajine. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu države. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2.660.401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 miliona.
Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.
Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar naDnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradovaIstočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u 5. stoljeću kao glavno mjesto na kojem suIstočni Slaveni trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.
Od 10. do 12. stoljeća, prijestonica jeKijevske Rusi, velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezdeMongola predvođeneBatu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprvaVelike kneževine Litve, potomPoljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajemRusije.
Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem 19. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila izaFebruarske iOktobarske revolucije 1917 (pogledajteRuski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formiraneSovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima odHarkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.
Katedrala Svete Sofije (ukrajinski:Собор Святої Софії ili Софійський собор) je izvanredan arhitektonski spomenik i najveća znamenitost grada Kijeva. To je i prvi spomenik iz Ukrajine koji je upisan naUNESCO-vspisak mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s obližnjim zasebnimmanastirskim kompleksom . Podignuta je u 11. vijeku, nakon hristijanizacijeKijevske Rusije, u vrijeme kijevskog knezaVladimira Velikog. Katedrala je završena nakon 1037. godine, za vrijeme vladavine kijevskog knezaJaroslava Mudrog, poznatog kao velikog graditelja crkvi. U unutrašnjosti su sačuvani mozaici ifreske iz tog perioda.[1]
Crkva je petobrodna, dimenzija 37 x 55 m, sa petapsida i 13kupola, što nije bilo standardno u bizantskoj arhitekturi. S tri strane je okružuje galerija na dva sprata. Izvana je izvorno imala ukrasneplinte. Iznutra su sačuvani izvornimozaici ifreske na kojima je, između ostalih, prikazana Jaroslavova obitelj u molitvi.
Kijevsko-pečerska lavra je arhitektonska cjelina manastirskih građevina izgrađenih u 17. i 18. vijeku u ukrajinskombaroknom stilu na platou koji gleda na desnu obalu rijeke Dnjepar.
