Gagarin je roden 9. marta 1934. kao sin ruske seljačke porodice, koja je radila ukolhozu u seluKlušino. Njegov otac Aleksej Ivanovič Gagarin (1902–1973) je u kolhozu biotesar, a majka Ana Timofejevna Gagarina, rođena Matvejeva (1903–1984) je radila sa stokom. Imao je dva brata Valentina (1924–2006) i Borisa (1936–1977), te sestru Zoju (1927–2004). Upisao se u seosku školu 1. 9. 1941, ali je zbognapadaNjemačke naSovjetski Savez i okupacije tog dijela Sovjetskog Saveza, 12. oktobra 1941. godine prestao sa školovanjem. Valentin i Zoja su u februaru 1943. odvedeni naprisilni rad u Njemačku. Poslije završetka rata su se vratili u Rusiju, a nakon oslobođenja sela od straneCrvene armije 9. aprila 1943. godine Jurij je nastavio sa školovanjem.[2][3] Nakon preseljenja uGžatsk u ljeto 1945. Gagarin pohađa šest razreda srednje škole. Nakon što 1946. godine sestra Zoja nije mogla dobiti posao kao bolničarka, zbog navođenja podataka o zarobljeništvu tokom Drugog svjetskog rata, na nagovor svoje majke[2] odselio se uLjuberci, u predgrađuMoskve, gdje ga niko nije poznavao, te je pohađao dvogodišnju zanatsku školu, koju je 1951. godine završio s majstorskim ispitom kao livac. U svojoj prijavi za fakultet naveo je oca kao ratnog invalida i prešutio je brata i sestru koji su bili u zarobljeništvu[2] Studirao je industrijsku tehnologiju uSaratovu i 1955. apsolvirao kao livac-tehničar.
Sa još 19 kosmonauta Gagarin je nakon velike potrage i procesa selekcije, 1960. godine odabran zasovjetski svemirski program. Naredbom komandanta Ratnog zrakoplovstvaKonstantina Veršinina 3. marta 1961. je predodređen za program, a od 11. marta 1960. do januara 1961 je bio na obuci za astronaute. Postoje različiti podaci zašto je Gagarin izabran.[5] Jedna od verzija je da je izabran zbog svoje visine, jer je bio visok samo 1,57m[6] a kapsula svemirskog broda Vostok 1 je bila prilično mala, tako da je 12. aprila 1961. Gagarin poletio na prvi smemirski let, te je okružio jednomZemlju za 108min (106min)[7] Prizemljio se uPrivolški federalni okrug u blizini gradovaSaratov iEngels. Na tom mjestu je danas spomenik, na kom je upisan dan njegovog leta, te se jednom godišnje taj događaj svečano obilježava. Tokom leta je unaprijeđen umajora, da bi 12. juna 1962. godine dobio činpotpukovnika, a 6. novembra 1963. činpukovnika. Postao je članVrhovnog sovjeta 1962. godine. Gagarin je do 1963. godine bio zapovjednik sovjetskih kosmonauta, a nakon toga je studirao naVojnu akademiju za inžinjere i avijaciju "Žukovski" u Moskvi. U pripremi letaSojuz 1 bio je predviđen kao zamjena za pilotaVladimira Komarova.
Prilikom vježbe u avionuMiG-15UTI 27. marta 1968. nastradao je zajedno sa kopilotom i instruktorom letenjaVladimirom Serjoginom. Nakon što je u februaru 1968. imenovan kao instruktor za izobrazbu astronauta, Gagarin je htio završiti letački kurs za borbenog pilota, kog je zbog astronautskog treninga prekinuo. MiG-15UTI je važio za najsigurnijeg aviona sovjetske proizvodnje s najmanje padova, pa ga je podučavao Serjogin, takođe Heroj Sovjetskog Saveza, s ratnim iskustom i iskusni pilot sa 4000sati leta. Uzroci pada aviona su do danas nejasni. Zvanična sovjetska izjava je bila "nesretni splet sudbonosnih okolnosti". Zvanični izvještaj je tek objavljen povodom obilježavanja 50-godišnjice leta, te je tadašnja izjava ostala i dalje na snazi.[8]
Prva sovjetska marka s likom Jurija Gagarina iz 1961. godine
Sovjetska pošta je već nedugo nakon prvog leta izdala prvu poštansku marku s likom Gagarina. Štampana je između 13. 4 - 17. 6. 1961. Marka(MiNr: 2473/bza)[a], je povodom prvog leta i prikazuje Gagarina, Orden Heroja Sovjetskog Saveza, Vostok-1, plave je boje i izdana je snazubljenjem K11½, te bez nazubljenja snominalnom vrijednošću 3 kopejke.[10] U isto vrijeme, te narednih godina su mađarska, rumunska i istočnonjemačka pošta, te kasnije naslijednice Sovjetskog Saveza: ruska, ukrajinska, kazahstanska i kirgiška pošta izdavale marke s njegovim likom.
↑Brojčana oznaka nakon MiNr. je redni broj poštanske marke u kataloguMichel, a slovčana oznaka je redni broj motiva poštanske marke, po abecednom redu, gdje prvi motiv dobija oznakua, drugib, te nakon zadnje jednoslovčane oznakez, slijediaa itd.