Javor, zajedničko ime zaroddrveća prostranu na blagim prostranstvima nasjevernoj hemisferi. Porodica javorova (Aceraceae) se sastoji od otprilike 113 vrsta, prepoznatljiva je po svojim unakrsnimlistovima, simetrično oslobođenim cvjetovima i uzvišenim prihodima.[1][2][3].
Šiboliki izdanci redovno sumaslinasto smeđi s brojnim svijetlim lenticelama. Pupovi su dosta krupni, svjetlozeleni, pokriveni trbušasto izbočenim, zaobljenim ljuskama.
Listovi su 8–16 cm dugi i isto toliko široki, petokraki, odozgo tamnozeleni, odozdo nešto svjetliji. Palistići su kratkotrajni, jezičasti, svjetlozeleni. Krakovi su zaobljeno trokutasti, grubo, ali dosta jednoliko nazubljeni. Peteljka je zelena, katkad crvena, duga kao plojka ili još duža.
Cvijetovi su žućkastozeleni, u kratkim visećim metlicama. Cvjeta desetak dana nakon listanja, umaju. Perutke su međusobno smještene većinom pod pravim uglom, u donjem dijelu trbušasto uzdignute. Kotiledoni su jezičasti, gore zaobljeni, dole klinoliki s paralelnom uzdužnom nervaturom.
Gorski javor je karakteristična vrsta bukovih šuma, a javlja se u svim tipovima bukovih i mješovitih šuma, izvan poplavnih područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlažna, na trajno mokra, rahla i humusnatla.
Obično posađene vrste susikamura,crveni javor,šećerni javor inorveški javor koje rastu uSjevernoj Americi i Evropi.Azijske vrste se razlikuju po korijenu od svojih zapadnih rođaka. Neki su mali kao žbunje, neki su zimzeleni, a neki imaju skroz izobličene listove. Kao dopuna njihovom značaju kao ukrasu, javori su izvor drvene građe, naročito sikamura, i odšećera i sirupa naročito šećerni javor. Javori su važan izvorpolena inektara zapčele u ranom proljeću.
List javora je simbolKanade, i nalazi se na njenojzastavi.
