Movatterモバイル変換

Idi na sadržaj

Insulin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

INS

Dostupne strukture

Pretraga ortologa:PDBe RCSB

Spisak PDB ID kodova

1A7F,1AI0,1AIY,1B9E,1BEN,1EV3,1EV6,1EVR,1FU2,1FUB,1G7A,1G7B,1GUJ,1HIQ,1HIS,1HIT,1HLS,1HTV,1HUI,1IOG,1IOH,1J73,1JCA,1JCO,1K3M,1KMF,1LKQ,1LPH,1MHI,1MHJ,1MSO,1OS3,1OS4,1Q4V,1QIY,1QIZ,1QJ0,1RWE,1SF1,1T1K,1T1P,1T1Q,1TRZ,1TYL,1TYM,1UZ9,1VKT,1W8P,1XDA,1XGL,1XW7,1ZEG,1ZEH,1ZNJ,2AIY,2C8Q,2C8R,2CEU,2H67,2HH4,2HHO,2HIU,2JMN,2JUM,2JUU,2JUV,2JV1,2JZQ,2K91,2K9R,2KJJ,2KJU,2KQQ,2KXK,2L1Y,2L1Z,2LGB,2M1D,2M1E,2M2M,2M2N,2M2O,2M2P,2OLY,2OLZ,2OM0,2OM1,2OMG,2OMH,2OMI,2QIU,2R34,2R35,2R36,2RN5,2VJZ,2VK0,2W44,2WBY,2WC0,2WRU,2WRV,2WRW,2WRX,2WS0,2WS1,2WS4,2WS6,2WS7,3AIY,3BXQ,3E7Y,3E7Z,3EXX,3FQ9,3I3Z,3I40,3ILG,3INC,3IR0,3Q6E,3ROV,3TT8,3U4N,3UTQ,3UTS,3UTT,3V19,3V1G,3W11,3W12,3W13,3W7Y,3W7Z,3W80,3ZI3,3ZQR,3ZS2,3ZU1,4AIY,4AJX,4AJZ,4AK0,4AKJ,4EFX,4EWW,4EWX,4EWZ,4EX0,4EX1,4EXX,4EY1,4EY9,4EYD,4EYN,4EYP,4F0N,4F0O,4F1A,4F1B,4F1C,4F1D,4F1F,4F1G,4F4T,4F4V,4F51,4F8F,4FG3,4FKA,4GBC,4GBI,4GBK,4GBL,4GBN,4IUZ,5AIY,2LWZ,3JSD,3KQ6,3P2X,3P33,1JK8,2MLI,2MPG,2MPI,2MVC,2MVD,4CXL,4CXN,4CY7,4NIB,4OGA,4P65,4Q5Z,4RXW,4UNE,4UNG,4UNH,4XC4,4WDI,4Z76,4Z77,4Z78,2N2W,5CO6,5ENA,4Y19,5BQQ,5BOQ,2N2V,5CNY,5CO9,5EN9,4Y1A,2N2X,5BPO,5CO2,5BTS,5HYJ,5C0D,%%s1EFE,1SJT,1SJU,2KQP,%%s1T0C,%%s2G54,2G56,3HYD,2OMQ

Identifikatori

INS, IDDM, IDDM1, IDDM2, ILPR, IRDN, MODY10, insulin, inzulin, PNDM4

Vanjski ID-jevi

OMIM:176730 MGI:96573 HomoloGene:173 GeneCards:INS

Lokacija gena (čovjek)

Hrom.	Hromosom 11 (čovjek)^[1]

Bend	11p15.5	Početak	2,159,779bp^[1]
Bend	11p15.5	Kraj	2,161,221bp^[1]

Lokacija gena (miš)

Hrom.	Hromosom 7 (miš)^[2]

Bend	7 F5\|7 88.0 cM	Početak	142,232,393bp^[2]
Bend	7 F5\|7 88.0 cM	Kraj	142,297,118bp^[2]

ObrazacRNK ekspresije

Više referentnih podataka o ekspresiji

Ontologija gena
Molekularna funkcija	•insulin receptor binding •vezivanje identičnih proteina •protease binding •insulin-like growth factor receptor binding •GO:0001948, GO:0016582 vezivanje za proteine •hormone activity
Ćelijska komponenta	•endoplasmic reticulum lumen •transport vesicle •Golđijeva membrana •secretory granule lumen •Golgi lumen •endoplasmic reticulum-Golgi intermediate compartment membrane •endosome lumen •extracellular region •Vanćelijsko
Biološki proces	•negative regulation of NAD(P)H oxidase activity •positive regulation of DNA replication •positive regulation of MAPK cascade •positive regulation of brown fat cell differentiation •positive regulation of cell differentiation •MAPK cascade •positive regulation of respiratory burst •positive regulation of phosphatidylinositol 3-kinase signaling •negative regulation of protein oligomerization •positive regulation of NF-kappaB transcription factor activity •negative regulation of respiratory burst involved in inflammatory response •cell-cell signaling •positive regulation of nitric oxide biosynthetic process •positive regulation of glycolytic process •positive regulation of nitric-oxide synthase activity •positive regulation of protein autophosphorylation •activation of protein kinase B activity •Zarastanje rana •positive regulation of mitotic nuclear division •negative regulation of feeding behavior •positive regulation of peptide hormone secretion •GO:1903363 negative regulation of protein catabolic process •positive regulation of cell migration •acute-phase response •regulation of protein secretion •positive regulation of glycogen biosynthetic process •positive regulation of protein kinase B signaling •G protein-coupled receptor signaling pathway •regulation of cellular amino acid metabolic process •negative regulation of oxidative stress-induced intrinsic apoptotic signaling pathway •endoplasmic reticulum to Golgi vesicle-mediated transport •negative regulation of lipid catabolic process •positive regulation of cell growth •negative regulation of glycogen catabolic process •GO:1903106 positive regulation of insulin receptor signaling pathway •glucose metabolic process •negative regulation of acute inflammatory response •negative regulation of protein secretion •positive regulation of peptidyl-tyrosine phosphorylation •glucose homeostasis •positive regulation of cell population proliferation •fatty acid homeostasis •GO:0051247, GO:0051200 positive regulation of protein metabolic process •regulation of transmembrane transporter activity •negative regulation of gluconeogenesis •negative regulation of fatty acid metabolic process •regulation of protein localization •GO:0009373 regulation of transcription, DNA-templated •positive regulation of lipid biosynthetic process •carbohydrate metabolic process •negative regulation of proteolysis •alpha-beta T cell activation •positive regulation of protein localization to nucleus •positive regulation of glucose import •GO:1901047 insulin receptor signaling pathway •GO:1901313 positive regulation of gene expression •regulation of signaling receptor activity •positive regulation of nitric oxide mediated signal transduction •regulation of synaptic plasticity •kognitivna funkcija •positive regulation of long-term synaptic potentiation •positive regulation of dendritic spine maintenance •regulation of protein localization to plasma membrane •negative regulation of reactive oxygen species biosynthetic process •neuron projection maintenance •response to L-arginine •GO:0072468 Transdukcija signala
Izvori:Amigo /QuickGO

Vrste

Čovjek

Miš


3630


16334


ENSG00000254647


ENSMUSG00000000215


P01308


P01326

RefSeq (mRNK)


NM_000207 NM_001185097 NM_001185098 NM_001291897


NM_001185083 NM_001185084 NM_008387

RefSeq (bjelančevina)

NP_000198 NP_001172026 NP_001172027 NP_001278826 NP_000198.1
NP_001172026.1 NP_001172027.1 NP_001278826.1 NP_000198 NP_000198 NP_000198 NP_000198


NP_001172012 NP_001172013 NP_032413

Lokacija (UCSC)

Chr 11: 2.16 – 2.16 Mb

Chr 7: 142.23 – 142.3 Mb

PubMed pretraga

^[3]

^[4]

Pogledaj/uredi – čovjek

Pogledaj/uredi – miš

Insulin jeproteinski hormon kojega luči žlijezdagušterača (pankreas), a služi za regulaciju nivoa šećera u krvi, temetabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. Skladištenje glukoze u mišićima i u jetri (glikogeneza) je omogućeno zahvaljujući insulinu,kao i regulisanje sinteze novog šećera koji ulazi iz jetre ukrvotok (glikogenoliza). U tijelu postoje tri skladišna mjesta: mišićni glikogen, jetreniglikogen i masno tkivo.Šećer, bez insulina ili ako ga je premalo, ne može nikako, ili samo djelomično, dospjeti u tjelesne ćelije. Razina šećera ukrvi mjeri se nakon 12 sati gladovanja (natašte). Normalna koncentracija šećera u krvi iznosi 3,75 - 6,0 mmol/L (67 – 108 mg%). Insulin se ubraja u skupinu tvari koje se zovuhormoni. To znači da se hormoni izlučuju ukrvotok, kojim dospijevaju u sve dijelove organizma. Na taj način nadgledaju rad organa.Gušterača se sastoji od dva dijela:

veći dio, (egzokrini dio) gušterače, proizvodi i utanko crijevo luči niz enzima potrebnih za razgradnju hrane
manji dijelovi gušterače zovu seLangerhansovi otočići, jer izgledaju kao mali otočići rasprostranjeni po egzokrinom dijelu gušterače.

Za kontrolu razine šećera u krvi zaduženi su upravo ti otočići, te ih proizvodnjom i izlučivanjem dva hormona stalno održavaju unutar granica normale. Ako razina glukoze ide prema gornjoj granici, počinje se u krv otpuštati insulin, a učinak toga je spuštanje razine glukoze. Kada se razina glukoze približava donjim granicama, prestaje otpuštanje insulina i počinje se lučiti drugi hormon,glukagon. Njegov je učinak suprotan učinku insulina. Glukagon podiže razinu šećera u krvi.

Kada dođe do povećanja nivoa šećera u krvi,usljed nepravilnog lučenja insulina u tijelu razvija sedijabetes ilišećerna bolest (latinski:diabetes melitus).Dijabetes postoji u dva oblika:

kod šećerne bolesti tipa 1 dolazi do prestanka rada Langerhansovih otočića,te tijelo ne može proizvoditi vlastiti insulin pa ga je neophodno nadomjestiti; u ovu grupu spada 5-10% bolesnika.
Kod pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2 tijelo ne može održati normalne vrijednosti insulina, tako da organizam nema dovoljnu količinu ovog hormona. Kada se kod takvih pacijenata više ne uspije održati normalna razina glukoze u krvi započinje se s insulinskom terapijom; u ovu grupu spada 90-95% bolesnika. Dijabetes se danas ubraja među najčešćaendokrinska oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu.

Struktura

[uredi |uredi izvor]

Insulin jepeptid koji se sastoji od 51aminokiseline, a izgrađen je u obliku dva lanca koja su međusobno povezana s dvadisulfidna mosta. Prvi lanac, A ima 21 aminokiselinu, a drugi (lanac B) 30 aminokiselina. Za lučenje insulina odgovorne su ß-ćelijee Langerhansovih otočića u gušterači. Insulin je dobio naziv od latinske riječi“insula” ,što znači otok. Struktura ljudskog insulina razlikuje se od strukture kod životinja. Strukturno najsličniji ljudskom insulinu je svinjski,koji se razlikuje od ljudskog samo u jednoj aminokiselini,dok se goveđi insulin razlikuje od ljudskog u tri aminokiseline. Insulin se ranije izolirao ekstrakcijom iz svinjske ili goveđe gušterače. Takav insulin nije bio najučinkovitiji,jer je zbog mogućih onečišćenja i različite strukture moglo doći do jakih i po život opasnih alergijskih reakcija. Čak insulin nekih vrstariba je dovoljno sličan ljudskom, da bi bio klinički učinkovit. U prosjeku, gušterača proizvodi dnevno oko osamdeset do sto jedinica insulina. Tehnologijomrekombinantne DNK, danas se insulin proizvodi kao čist ljudski insulin (proizvodnja uz pomoćgenetički modificiranih gljivica kvasca ili bakterijeEscherichia coli). Insulin se u tijelu proizvodi i pohranjuje kao heksamer (jedinica od šest insulinskih molekula).Insulin može vezaticink, pri čemu nastaju dimeri ili dolazi do stvaranja još većih agregata.

Djelovanje

[uredi |uredi izvor]

Aktivnost insulina može se podijeliti u dvije faze. Prva faza je karakteristična po otpuštanju velikih količina insulina, kao reakcija na veće razine glukoze u krvi koje nastaju unošenjem hrane uorganizam. Insulin, u visokoj razini u tijelu stimuliše ćelije mišića i jetre da upijaju glukozu iz krvi. Odmah nakon tog procesa razina šećera u krvi pada. Kada se nivo glukoze u krvi smanji, onda se i njegova razina otpuštanja smanjuje. U drugoj fazi, insulin se u nešto nižoj količini otpušta u krv. Ovo osigurava normalan rad tijela koje zalihe energije dobija iz šećera koji se otpušta u tijelu.Plazma u krvi apsorbira izlučeni insulin, nakon čega se on kombinira s beta globulinom. Povećane količine insulina u krvi automatski smanjuju razinu vežućeg globulina spolnih hormona, što za posljedicu ima povećanje slobodnog, fiziološki djelotvornogtestosterona.

Podjela

[uredi |uredi izvor]

Insulin, u čistom obliku, počinje djelovati vrlo brzo, u toku 30 minuta. U većini slučajeva, insulin je najbolji kada brzo djeluje, ali da se to djelovanje ne zadržava dugo.

S obzirom na brzinu, intenzitet i trajanje inzuline dijelimo na 5 skupina:

Insulini brzog djelovanja:

- počinju djelovati u roku od 5 do 15 minuta,vrhunac djelovanja dostižu nakon 45 do 90 minuta, maksimalna dužina djelovanja 3 do 5 sati.

insulini kratkog djelovanja:

- ljudski insulini: počinju djelovati u roku od 30 minuta, vrhunac djelovanja dostižu u toku 2 do 5 sati, maksimalna dužina djelovanja od 5 do 8 sati

insulini srednje dugog djelovanja:

ljudski insulini (NPH insulin):- početak djelovanja u toku 1 do 2 sata, vrhunac djelovanja od 4 do 12 sati, dužina djelovanja do 24 sata.

insulini dugog djelovanja:

- ljudski insulini (ultratard insulini): početak djelovanja nakon 4 sata, vrhunac djelovanja od 8 do 24 sata, dužina djelovanja do 28 sati,

Insulinski analog jako dugog djelovanja:

- početak djelovanja u toku 1 sata, dužina djelovanja do 24 sata.

Historija

[uredi |uredi izvor]

Inzulin je prvi put izolirao RumunNicolae Pautescu 1921. godine,te ga nazvaopankrein. Prvi koji su primjenili insulin iz volovske gušterače u medicinske svrhe bili su kanadski doktoriFredrick Banting iCharles H. Best na 14-to godišnjem pacijentu, koji je ubrzo nakon toga otpušten iz bolnice. U 1922. počela je proizvodnja insulina iz volovske gušterače. 1950. godine otkrivena jeaminokiselinska sekvenca u ljudskom insulinu, dok je 1. insulin dobijen iz ljudskih izvora, tehnologijom rekombinantne DNK proizveden 1982. godine.

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu:Insulin

p
r
u

Oralniantidijabetički lijekovi,inzulini i analozi inzulina i drugi lijekovi korišteni za liječenje šećerne bolesti (A10)

Biguanidi	Buformin^‡ Metformin^# Fenformin^‡
TZD/"glitazoni" (PPAR)	Ciglitazon^§ Darglitazon^§ Englitazon^§ Lobeglitazon Netoglitazon^§ Pioglitazon Rivoglitazon^† Rosiglitazon Troglitazon^‡
Dualni agonisti PPAR	Aleglitazar^† Muraglitazar^§ Saroglitazar Tesaglitazar^§

Stimulatori sekrecije

Sulfoniluree	Prva generacija:Acetoheksamid Karbutamid Hlorpropamid Gliciklamid Metaheksamid Tolazamid Tolbutamid Druga generacija:Glibenklamid (gliburid) Glibornurid Glikaramid Gliklazid^# Glimepirid Glipizid Glikvidon Glisoksepid Gliklopiramid
Meglitinidi/"glinidi"	Mitiglinid Nateglinid Repaglinid

Agonisti GLP-1

Inhibitori DPP-4/"gliptini"

Receptor slobodnih masnih kiselina 1 (GPR40)

Fasiglifam^†

Analozi inzulina/drugi inzulini

brzodjelujući (Inzulin aspart
Inzulin glulisin
Inzulin lispro)
kratkodjelujući (Humulin)
dugodjelujući (Inzulin detemir
Inzulin glargin
NPH inzulin)
ekstra dugodjelujući (Degludek inzulin)
za udisanje (Eksubera^‡
Afrezza)

Drugi

Inhibitori aldoze reduktaze	Epalrestat Fidarestat^§ Ranirestat^† Tolrestat^‡ Zenarestat^§
Inhibitori alfa-glukozidaze	Akarboza Miglitol Vogliboza
Analogamilina	Pramlintid
Inhibitori transportera natrij glukoze (SGLT2)/"gliflozini"	Kanagliflozin Dapagliflozin Empagliflozin Ipragliflozin Remogliflozin^§ Sergliflozin^§ Tofogliflozin^†
Drugi	Benfluoreks^‡ Bromokriptin

^#Esencijalni lijekovi SZO-a
^‡Povučeni s tržišta
Klinička ispitivanja:
- ^†Faza III
- ^§Nikad u fazi III

^^a ^b ^cGRCh38: Ensembl release 89: ENSG00000254647 -Ensembl, maj 2017
^^a ^b ^cGRCm38: Ensembl release 89: ENSMUSG00000000215 -Ensembl, maj 2017
^"Human PubMed Reference:".National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
^"Mouse PubMed Reference:".National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Insulin&oldid=3496030"

Sakrivena kategorija:

Webarchive template wayback links

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp