Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Inercija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Klasična mehanika
F=ddt(mv){\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}
Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivofizici

Inercija ili tromost je jedno od osnovnih osobina svih čestica u svemiru koje imaju masu, tj.masa je mjera inercije tijela. Ta se osobina manifestuje kao opiranje tijela promjeni stanja kretanja, što je izrečeno prvimNewtonovim zakonom.

U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitetbrzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovatisila. Uočimo da za promjenu smjera kretanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja kretanja očituje se u pojaviinercijalne sile koju tijelo "osjeća" prilikom ubrzavanja i/ili prilikom kretanja po nepravolinijskoj putanji.

Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u automobilu. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u automobilu naše tijelo biva pritisnuto uz sjedalo, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s kretanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Efekat je izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, tj.ubrzanje.

Vektor inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednakFin=m∗a{\displaystyle \mathbf {} F_{in}=m*a}. Inercijalne sile su po prirodi masene (volumenske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile "prožimaju" tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje odgravitacijskih, osim što su im uzroci različiti.Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi kretanja pa imaju i posebno ime: centrifugalna sila, Coriolisova sila.

Masa tijela je prikladna veličina za mjeru inercije samo kod razmatranja kretanja koje uključuje translaciju, međutim, inercijalni efekti se pojavljuju i kod čistog rotacijskog kretanja (stalno mijenjanje smjera kretanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojaminercijalnog momenta. Inercijalni moment se definiše kao

Min=Jϵ{\displaystyle \mathbf {} M_{in}=J\epsilon }

gdje jeJ{\displaystyle \mathbf {} J}moment inercije, aϵ{\displaystyle \mathbf {\epsilon } } jeugaono ubrzanje u [rad/s2]. Ova je formula potpuna rotacijska analogija formuleF=ma{\displaystyle \mathbf {} F=ma}.Inercijalni moment se može naći i kao moment inercijalne sile za osu rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću vektorskog proizvoda.

Min=r×Fin{\displaystyle \mathbf {} M_{in}=r\times F_{in}}

gdje jer{\displaystyle \mathbf {} r} vektor najkraće udaljenosti pravca vektora inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi premasili.

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Inercija&oldid=3492665"
Kategorije:
Sakrivena kategorija:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp