Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljenizvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepepouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putemreferenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prikaz Hermesa Trismegistosa – srednjovjekovni bakrorez
Hermetizam jereligijska,filozofska iezoteristička tradicija bazirana uglavnom na pisanjimaHermesa Trismegistusa. Za hermetizam, kao izvor iz kojeg proizlazi šira tradicija hermetizma, može se reći da je posljedica srazaegipatske ihelenističke kulture u stoljećima početka kršćanskog razdoblja.Aleksandija, grčko-egipatskotrgovačko,privredno ikulturno središte, postaje kulturni centarSredozemlja podpax romana.Religijski,filozofski i kulturološki uticaji slijevaju se u Aleksandriju. Egipatska tradicija u tome je snažno izražena. Zajedno s grčkim elementima,misterijima i filozofskim školamaplatonizma,neoplatonizma, stoicizma, neopitagoreizma, aleksandrijskogjudaizma (posebice anđeologija i štovanje svete Knjige), s kršćanskim elementima (gnosticizam i ostali elementi), sperzijskim zoroastrizmom (odnos prema dobru i zlu) stvara se jedna sinteza religije, filozofije i prakse nazvana hermetizam. Treba spomenuti i ostale doktrine koje su djelovale na hermetizam, kao što je i hermetizam djelovao na njih. Uglavnom se tu misli naalkemiju i Jamblihovu teurgiju.
Hermetizam se kao duhovno znanje prenosio i knjigama. One knjige koje se pripisuju Hermesu Trismegistosu nazivaju se hermetika, ali uobičajen je ilatinski oblik,hermetica. One obrađuju poprilično široki raspon tema:kosmička načela,prirodu, redove bića, spoznavanje božanskog,misticizam,magiju,alhemiju imedicinu. Naučnici danas tekstove hermetike dijele na dva dijela:filozofsku ireligijsku hermetiku, i tehničku (magijsku iteurgijsku) hermetiku. Smatra se da tehnička hermetika datira između 1. i 4. vijeka prijeHrista, ali vjerovatno su neki tekstovi pisani prema već postojećim i ranijim modelima.Najpoznatiji spis suSmaragdne tablice s vrlo poznatom devizom "Kako gore, tako i dolje", noCorpus Hermeticum glasi kao najsveobuhvatnija. Osim tekstaCorpus Hermeticum, postoje i drugi tekstovi koji se pripisuju Hermesu Trismegistosu, a po definiciji jesu hermetika. Među njima je poznatiAsklepije (izvornoSavršena rasprava), koji je i filozofski i magijski, te tekstovi kao što suOpomena duši, te neki novo pronađeni spisi uNag Hammadiju. Postoji također i određeni broj grčko-egipatskih magijskih papirusa za koje se tvrdi da su radovi Hermesa Trismegistosa. Jedan od njih je i dijalog između Izide iHorusa, nazvanKore Kozmosu ili "Kći svemira".
Klement Aleksandrijski govori nam o 42 Hermesove knjige. Smatra ih vrlo važnima za rituale egipatskih svećenika. Četiri od njih naziva "Hermesovim astrološkim knjigama", a tekst je vrlo sličan onom koji se nalazi na zidinama egipatskog hrama uEdfuu.Hermetizam u svojim misterijima proučava odnose mikrokozmosa (čovjeka) i makrokozmosa (univerzuma).Sveta knjiga HermesaAsklepiju govori oastrološkojbotanici imineralogiji, aPetnaest zvijezda, kamena, biljaka i likova govori o ljekovitim svojstvima.Egipatski igrčkimisteriji su se putem hermetizma ineoplatonizma snažno uobličili ualkemiji. Rani alhemijski radovi Bolosa Demokrita iz Mendsa, oko 200. god. p. n. e., nam govore o supstancama kao što suzlato,srebro i drago kamenje. Također znamo da se neki alhemijski tekstovi počinju pojavljivati prije početka kršćanskog razdoblja pod imenom Hermesa, Agathodaimona,Izide i drugih.Neki hermetički fragmenti sadrže tumačenje hermetičke kozmogeneze i razvitak ljudske duše, a egiptaski uticaj jako je izražen. Međutim mnogipapirusi tumače i razne postupke, kao što su zatvaranje dušedemona ili anđela u kip uz pomoć biljaka, dragulja i mirisa, kako bi kipovi mogli govoriti i proricati.Hermetički tekstovi su navođeni kao primjer kasnog helenskog sinkretizma zato što očituju obilježja magije, astrologije, alhemije, platonizma, stoicizma, misterija, ali ijudaizma ignostičke misli. Ovakvi uticaji dominantni su u kasnom helenskom razdoblju.
Egiptaski Thoth je grčkiHermes, Hermes Trismegistos, "Triput Veliki Hermes", zaštitnik nauke. Nazivan je i imenima:Tajanstevni, Nepoznati.Plotinov učenik Proklo kazuje o tom tajanstvenom bogu: "on stoji nad svakom vrstom uzroka; od smrtnog staništa vodi nas do pojmljive suštine i upravlja raznim grupama duša."
U početku je Grčki Hermes jednakThothu. On je kosmičko božanstvo, ali i ono koje se nalazi u srcima ljudi. Tradicionalni grčkiHermes nije nepoznat umagijskimpapirusima, ali ime Thota češće se spominje. Hermes je isprva egiptiziran i ima atribute Thotha. To se može vidjeti kod njegovih titula, ali i iz svetkovine nazvaneHermetaea koja se podudara s jednom od glavnih Thothovih svetkovina. Velika popularnost kulta uHermopolisu utjecala je na nadilaženje raznih kulturoloških prepreka i razvitak kasnijeg kozmopolitskog Hermesa Trismegistosa.
Smatra se da je transformacija Thotha u Hermesa Trismegistosa započela u kasnom razdoblju egipatske istorije. Neki autori navode da se to događa oko 560. god. p. n. e. pod grčkim uticajem. Thoth-Hermes za vrijemeptolomejskog irimskog razdoblja inspirira veliku devociju. U kasnijem rimskom razdoblju pojavljuju sekoine, grčko-egipatsko religijske rasprave u kojima je Hermes Trsimegistos središnji lik.Smatra se da u kasnijojantici porijeklo i identitet ovoga boga nisu potpuno jasni. Prema egipatskoj tradiciji on jebog, ali aleksandrijski Grci smatraju ga čovjekom.
Tekstovi hermetizma uglavnom opisuju Hermesa Trismegistosa kao sveca iz jednog davnog razdoblja, onoga koji je primio objavljenje nebeskog svijeta i koji razgovara s bogovima.
O uticaju hermetizma na umjetnost spomenut ćemo samo neke pojedinosti.BotticellijevaPrimavera, nastala 1377-78, sadrži neoplatonističko hermetičko obilježje, kao iDürerovaMelancolia iz 1514. godine.Zanimljivo je ovdje spomenuti mozaik katedrale iz Siene, koji sadrži citat izAsklepija, Giovanni da Stefano koji je svojeumjetničko djelo stvorio 1488. godine, ne unosi poganske elemente u katoličko zdanje, jer je samatrano da se Bog objavio kroz radove Hermesa Trismegistosa. Nadalje, na oslikanim svodovima crkve u Zupthenu iz 1495, također je prikazan Hermes Trsimegistos. Još jedan njegov prikaz je slika Luca Horfeia na stupuVatikanske biblioteke.
