Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšatičlanak, kliknite na linkuredi i doradite članak vodeći računa ojezičkim istilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke oddobrih članaka.
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do1984. dominirao je narodMalinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednikSékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narodSusu iz kojeg potiče današnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji suFulani (Peuhl).Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sistem Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetim godinama 20. vijeka nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije.
Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75%BDP-a.Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznikboksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobijanjezlata idijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Gvineja je dobila ime poregiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regijuAfrike koja se nalazi uzGvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava naSahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječiGuiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijekeSenegal, za razliku od "tawny" ZenagaBerbera iznad njega, kojega su zvaliAzenegues iliMavri.[6]