Glaciologija je nauka olednicima ili općenito nauka oledu i prirodnim pojavama i procesima vezanim uz led i njegovo topljenje. Termin lednik, odnosnoglečer potječe odlatinske riječiglacies = led, mraz.[1]
Područja glacioloških proučavanja uključuju ledničku (pred)historiju i rekonstrukciju prošlih uzroka glacijacije, učinke lednika na klimu i obratno, dinamiku kretanja leda, te učinke lednika ueroziji ioblikovanju morfologije Zemljine površine, kao i životne oblike koji žive u ledu i opće prilike u zaleđenim područjima.Prema očekivanju, glaciologija je jedno od ključnih područja koja su podržana rezultatima polarnih istraživanja.[2][3]
Lednik nastaje dugogodišnjim nakupljanjem i preobrazbom snijega, pod uvjetom da isparavanje i topljenje snijega i leda (ablacija) nije veća od akumulacije. Prvi snijeg ima malu gustoću, a daljnjom akumulacijom, novi snijeg djeluje pod većim pritiskom na stariji, povećavajući mu gustoću i obim. Pahuljice donjeg sloja snijega, pod uticajem nastalog pritiska, tope se i penju u gornji sloj gdje se oko kristaliziranih pahuljica lede i postaju kuglasta zrna (tzv. firn). Mijenjanjem godišnjih doba, zrna setope i opet lede u veća zrna i tako povećava gustoću i smanjuje obujam. Stvaranjem tog sloja, i akumulacijom i metamorfozom novog snijega, gustoća se povećava, a zrnasti snijeg se pretvara u glacijalni led. Kada donji dio lednika postane plastična (pri debljin oko 100 metara), nastaje aktivni lednik.[1]
Posmatrajući cijeli lednik, jako je važno uočiti liniju ravnoteže. Ona ga dijeli na gornji i donji dio. Gornji ima veću akumulaciju snijega, dok donji dio ima veću ablaciju, tj. topljenje snijega.
Prema vanjskim uvjetima, brzina kretanja lednika ovisi o:
debljini leda, tj. povećavanjem debljine povećava se brzina kretanja;
nagibu padine, jer sa povećavanjem nagiba povećava se brzina;
veličini doline – što je manja dolina to je veća brzina;
obliku doline – što je dolina ravnija, brzina je veća;
temperature – porstom temperature povećava se brzina;
udaljenosti od mjesta nastanka – što je bliže, brzina je veća;
hrapavosti – manja hrapavost - veća brzina
litološkom sastavu podloge – što su stijene manje otporne, brzina veća.
Prema profilu lednika, brzina je najveća u gornjem središnjem dijelu, zbog najmanjeg trenja doline.Pošto se lednik ne ponaša kao tekuća voda, nego je plastičan, zbog hrapavosti podloge ili cijele doline i raznih udubljenja ili izbočenja preko kojih lednik prelazi, nastaju manje ili veće pukotine. Mogu nastati na rubu lednika (rubne pukotine), na sredini (poprečne) i na kraju lednika (uzdužne). Rubne pukotine nastaju zbog trenja o rub doline u kojoj se lednik nalazi. Poprečne pukotine nastaju zbog kretanja preko hrapave i vijugave doline. Uzdužne nastaju na kraju (čelu) lednika, zbog njegovog brzog širenja pri izlasku iz doline.
Uočene su dvije opće kategorije oledbi:alpska glacijacija – akumulacije ili "rijeke leda" koje su ograničene dolinama ikontinentska glacijacija – neograničene akumulacije koje su nekada pokrivale većinu sjevernih kontinenata.
GlečerBylot Island, Sirmilik National Park,Nunavut. Ovaj planinski lednik jedan je od mnogih koji se spuštaju iz unutrašnjosti ledene kapae na vrhu planine Byam MartinGlečer Khurdopin i rijekaShimshal, Gilgit-Baltistan, sjeverniPakistan 2017.[4]Glečeri doline Shimsal,Kurdistan, 2017.Kotao sa bazenom u Hossi,Finska
Alpski lednik obilježen je kretanjem leda se niz doline planinskih područja, oblikujući navlaku pokretnog leda na ravnima ispod sebe. Alpski lednici teže stvaranju neravnetopografije područja niz koje klize.
Kontinentski lednik karakterizira ledena navlaka koja se sreče samo na višim geografskim širinama (Grenland/Antarktik), široka na hiljade kvadratnih kilometara i debela hiljadama metara. Ledene navlake utiču na glačanje krajolika.
Ispranipijesak/šljunak – na prednjoj strani lednika, koji se spušta na prednju ravninu
Kotao – nastao topljenjem gromade stacionarnog leda, ostavljajući depresiju ili jamu
Eskeri – hrpati (grebenasti nanosi) šljunka/pijeska na strmim stranana, vjerovatno uzrokovani tokovimaispod stacionarnog leda;
Kamovi – slojeviti nanosi u vidu brežuljaka na blagim padinama;
Varve – tanki sedimenti u vidu godova, ljetni su sa više, a zimski sa manje materijala. Brojanje ovih linija je jedan od pouzdanijihgeohronoloških metoda.
.jpg)
